Milorad Dodik, saveznik Kremlja i krajnje desničarski secesionist, koji trenutno obnaša funkciju predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) u Bosni i Hercegovini, nastavlja da produbljuje krizu u ionako nestabilnoj sigurnosnoj situaciji u zemlji. Nakon što je prošle sedmice Ustavni sud BiH suspendovao nekoliko Dodikovih prijedloga zakona koji su ocijenjeni kao neustavni i usmjereni protiv države, Dodik najavljuje nove, jednako sporni zakonodavne inicijative, piše austrijski list Der Standard.

Za srijedu su zakazane dvije vanredne sjednice Narodne skupštine RS-a, na kojima bi se trebale razmatrati prijedlozi za donošenje novog ustava Republike Srpske, te usvajanje "Zakona o zaštiti ustavnog poretka RS-a". Prema predloženom zakonu, kao krivično djelo tretirat će se svako djelovanje koje bi moglo "dovesti Republiku Srpsku u položaj podređenosti ili zavisnosti". Međutim, prema važećem Ustavu Bosne i Hercegovine, RS je sastavni dio države BiH, iako uživa široku autonomiju. Ovakav zakon bio bi u direktnom sukobu s državnim ustavom i međunarodnim pravom.

Pored toga, predviđeno je uvođenje novih krivičnih djela kao što su "ubistvo predstavnika najviših organa vlasti RS-a", "otmica najviših zvaničnika RS-a", "oružana pobuna", "sprečavanje borbe protiv neprijatelja", "služba u neprijateljskoj vojsci", "pomaganje neprijatelju", "potkopavanje odbrambenih sposobnosti Republike Srpske" i "odavanje tajni".

Već samom upotrebom ovakvih izraza Dodik dodatno podiže tenzije, jer implicira da u Bosni i Hercegovini postoje snage koje žele ubiti ili oteti političke lidere RS-a. Time, čini se, pokušava preusmjeriti odgovornost za posljedice vlastite politike eskalacije na druge aktere. Postoje i tumačenja da pod pojmom "otmica" Dodik zapravo aludira na mogućnost vlastitog hapšenja usljed sudskih procesa koji se vode protiv njega, te da zakonom želi spriječiti vlastito lišavanje slobode, iako bi ono bilo sprovedeno u skladu sa zakonima i pravosudnim procedurama.

I dalje ostaje nejasno koga Dodik smatra "neprijateljem". No, uzimajući u obzir ratnu prošlost zemlje (1992–1995), kao i Dodikove višegodišnje pokušaje da razbije državu Bosnu i Hercegovinu, vjerovatno se radi o snagama koje se zalažu za očuvanje zajedničke države. Dodik već sedmicama pokušava diskreditirati sve Srbe i Srpkinje koji se ne slažu s njegovom politikom, etiketirajući ih kao "izdajnike".

Željka Cvijanović i širenje dezinformacija

Dodik je krajem februara u prvostepenom postupku osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sada, novim zakonima, pokušava cijelu populaciju RS-a uzeti za taoce zbog vlastitog nepoštivanja zakona.

Njegova bliska saradnica Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i njegova "desna ruka", dodatno je pogoršala situaciju. Ove sedmice je evropskim diplomatama poslala tzv. "non-paper", u kojem iznosi neosnovane tvrdnje da su 1. marta, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u Sarajevu navodno isticane zastave Hamasa i Hezbollaha, te da su Srbi fizički napadani. Na taj način i Cvijanović, poput Dodika, nastoji prebaciti odgovornost za krizu na druge.

EUFOR pojačava prisustvo

U međuvremenu, u utorak su u Sarajevo stigle rezervne trupe EUFOR-a. U Bosnu i Hercegovinu raspoređeno je dodatnih 400 vojnika, čime je broj međunarodnih trupa na terenu povećan na 1.500. Ova misija treba poslati jasnu poruku sigurnosti u sve napetijoj situaciji. Ako bude potrebno, EUFOR može povećati broj vojnika na 3.500, koristeći rezervne snage iz zemalja učesnica operacije. Također, NATO može igrati ključnu ulogu u Bosni i Hercegovini ukoliko situacija eskalira.

Uticaj SAD-a i EU na Balkanu

Sigurnosni poredak Balkana oblikovan je američkom diplomatijom tokom 1990-ih. Međutim, s novom administracijom Donalda Trumpa, vanjska politika SAD-a prema regiji se brzo mijenja. Evropa mora preuzeti daleko veću odgovornost za stabilnost Balkana. Jasno je da Mađarska neće slati dodatne trupe, budući da vlada Viktora Orbána otvoreno podržava Dodika i vlast u Srbiji, što Budimpeštu čini nepouzdanim partnerom u kontekstu Bosne i Hercegovine.

Najbliži Dodikov saveznik, osim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, upravo je mađarski premijer Viktor Orbán. On tvrdi da je presuda protiv Dodika "rezultat lova na vještice". Dodik uživa i otvorenu podršku Moskve, s kojom je u stalnom kontaktu.

Zakoni po ruskom uzoru

Dodik planira uvesti tzv. "Zakon o stranim agentima", prepisan po uzoru na rusko zakonodavstvo. Ovaj zakon ima za cilj ograničiti djelovanje nevladinih organizacija, kojima bi se zabranilo bavljenje "političkim aktivnostima", a njihova registracija bila bi obavezna u posebnom registru. Organizacije bi se mogle proglasiti "agentima stranog utjecaja" i podložiti strožem pravnom nadzoru.