Već godinama Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, prijeti otcjepljenjem. Sada je Evropska unija povećala broj svojih vojnika u Bosni i Hercegovini.

Sarajevo – Politička kriza u Bosni i Hercegovini dodatno se produbljuje. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, čini se odlučan da krene ka otcjepljenju tog entiteta nakon što je u srijedu, 12. marta, protiv njega izdat nalog za hapšenje. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je tokom noći u petak, 14. marta, inicijativu za izradu novog ustava. Prema pisanju portala Balkan Insight, nacrtom novog ustava predviđeno je formiranje vlastitih oružanih snaga, ali i potencijalno otcjepljenje od države Bosne i Hercegovine. U međuvremenu, Evropska unija pojačala je svoje vojno prisustvo u zemlji, piše njemački medij Frankfurter Rundshau.

Dodik ignoriše Ustav Bosne i Hercegovine

Ukoliko nacrt novog ustava bude usvojen u narednih mjesec dana, to bi predstavljalo grubo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Dodik je već u februaru osuđen na godinu dana zatvora i višegodišnju zabranu bavljenja politikom zbog, kako se navodi, "napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine". Nakon toga, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je i zvaničan nalog za njegovo hapšenje.

Dodik je ranije proglasio nevažećim državne zakone na teritoriji Republike Srpske. Uz njega, nalozi za hapšenje izdati su i za predsjednika Narodne skupštine RS te premijera ovog entiteta. Njih trojica odgovorni su za donošenje zakona kojima se predviđa višegodišnja zatvorska kazna za saradnju s državnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Dejtonski sporazum i složena struktura BiH

Dejtonski sporazum okončao je krvavi rat u Bosni i Hercegovini, uspostavivši državu sastavljenu od dva entiteta – Republike Srpske s većinskim srpskim stanovništvom i Federacije Bosne i Hercegovine koju naseljavaju Bošnjaci i Hrvati. Današnja granica između dva entiteta uveliko prati nekadašnje ratne linije fronta.

Pod pritiskom ratnih zločina, uključujući genocid koji su srpske paravojne snage počinile nad Bošnjacima u Srebrenici, Dejton je imao za cilj uspostaviti održivi mir među zaraćenim stranama. Danas u Bosni i Hercegovini živi oko 3,2 miliona ljudi, od čega trećina u Republici Srpskoj.

Uloga visokog predstavnika

Bosna i Hercegovina funkcioniše kao složena država s jakim etničkim podjelama, a nad cijelim sistemom nadležan je visoki predstavnik međunarodne zajednice. Ova funkcija uključuje široka ovlaštenja poznata kao "Bonske ovlasti", koje omogućavaju smjene državnih zvaničnika i nametanje zakona kako bi se sačuvao mir i stabilnost zemlje.

Dodik prijeti odbranom Republike Srpske

Nakon što je izdat nalog za njegovo hapšenje, Dodik je izjavio da "Republika Srpska ima sposobnost da se brani i to ćemo i učiniti". Analitičari, međutim, procjenjuju da je njegova eventualna hapšenja malo vjerovatna. Florian Bieber, direktor Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu, izjavio je za nizozemski NRC da je Dodik "dobro pripremljen i zna kako izbjeći hapšenje". Dodaje i da bi Dodik, u slučaju neuspjele akcije njegovog hapšenja, izašao kao dvostruki pobjednik – ostao bi slobodan i pokazao prkos Sarajevu. Bieber također navodi da bi Dodik, u krajnjoj nuždi, mogao potražiti utočište kod svog saveznika, mađarskog premijera Viktora Orbána, podsjećajući da je bivši premijer Sjeverne Makedonije Nikola Gruevski, osuđen za korupciju, od 2018. godine u azilu u Mađarskoj.

Testira li Dodik odlučnost Zapada?

U nacrtu novog ustava Republike Srpske predviđene su brojne odredbe koje dodatno krše Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH. Planira se održavanje referenduma na kojem bi se moglo odlučivati ne samo o ukidanju državnih zakona, već i o pomjeranju entitetske granice prema Federaciji Bosne i Hercegovine. Dodik također ostavlja otvorenu mogućnost uspostavljanja "saveznih ili konfederalnih odnosa" s drugim državama.

Televizijski kanal N1 objavio je englesku verziju sažetka nacrta ustava, u kojem su naznačene i ozbiljne restrikcije slobode medija, mišljenja i okupljanja.

U prethodnim godinama Dodik je više puta prijetio otcjepljenjem Republike Srpske, a sada, kako tvrdi politički analitičar Vedran Džihić sa Univerziteta u Beču, koristi globalnu nestabilnost kako bi "testirao Zapad". Visoki predstavnik Christian Schmidt odmah je reagirao, ocijenivši nacrt novog ustava kao "otvoreno kršenje Dejtonskog sporazuma". Njegov ured poručio je da će se koristiti sve raspoložive ovlasti kako bi se očuvao mir i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

EU pojačava vojno prisustvo, NATO: "Nećemo dozvoliti sigurnosni vakuum"

Evropska unija povećala je broj vojnika u sklopu misije Althea sa dodatnih 400 pripadnika, tako da trenutno u Bosni i Hercegovini djeluje ukupno 1.500 EU vojnika. Ova misija traje još od 2004. godine, kada je preuzela zadatke očuvanja mira od NATO saveza.

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, najavio je dolazak u Sarajevo, poručivši da "neće dozvoliti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini". Sličnu poruku poslao je i američki državni sekretar Marco Rubio, koji je istakao da "opasno i destabilizirajuće ponašanje mora prestati". Džihić ocjenjuje da postoji transatlantski konsenzus kako se novi sukob na Zapadnom Balkanu mora spriječiti.

Ipak, ostaje nejasno kako će se situacija dalje razvijati. Nakon usvajanja nacrta ustava Republike Srpske, automobil opozicionog poslanika zapaljen je pod nerazjašnjenim okolnostima. Organizacija "Društvo za ugrožene narode" upozorila je na mogućnost eskalacije nasilja i zatražila jačanje vojne misije EU, kao i uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima.