Od završetka rata 1995. godine, Bosna i Hercegovina održava krhku ravnotežu. Međutim, lider bosanskih Srba Milorad Dodik intenzivno gura svoj separatistički kurs, a sada je, prema vlastitim riječima, spreman ići do kraja. „Spremni smo to privesti kraju“, poručio je Dodik, najavljujući potencijalno otcjepljenje entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine. Time bi se država, koja od kraja rata 1995. godine stoji na klimavim nogama, suočila s najvećim izazovom u svojoj novijoj historiji. Stručnjaci situaciju ocjenjuju dramatično, ističući: „Ili Dodik, ili Bosna.“ 

Povod za posljednju eskalaciju bila je presuda Suda BiH iz Sarajeva, koji je krajem februara osudio Dodika na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Nijemca Christiana Schmidta (CSU). Osim zatvorske kazne, Sud je odlučio da Dodik, sada 66-godišnji predsjednik Republike Srpske, šest godina ne smije obavljati nijednu javnu funkciju, piše njemački medij T-online.de.

Dodik nastavlja vrijeđati Schmidta 

Visoki predstavnik ima zadatak nadzirati provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH. U toj ulozi raspolaže širokim ovlastima, uključujući donošenje zakona i njihove izmjene. Zbog toga Dodik već dugo smatra Schmidta neprihvatljivim, uporno negirajući njegov legitimitet, te ga često javno vrijeđa. 

Nedugo nakon presude, uslijedila je Dodikova otvorena eskalacija prema državnim institucijama BiH i uredu visokog predstavnika. Krajem februara, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je prijedlog prema kojem institucije pravosuđa i policije sa državnog nivoa više neće imati nadležnosti na teritoriji ovog entiteta, u kojem većinski žive Srbi. 

Dodik je dodatno pozvao sve bosanske Srbe zaposlene u institucijama zajedničkih organa BiH da napuste svoje funkcije i priključe se administraciji Republike Srpske. Zbog tih poteza, Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu protiv Dodika zbog sumnje na „napad na ustavni poredak“ Bosne i Hercegovine. 

Republika Srpska planira usvojiti vlastiti ustav 

Parlament Republike Srpske u Banjoj Luci nedavno je usvojio Zakon o „zaštiti ustavnog poretka Republike Srpske“, kao i nacrt novog ustava ovog entiteta. Prema nacrtu, Republika Srpska bi bila definisana kao „država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive“. 

Predviđa se i pravo na samoodređenje, osnivanje vlastite vojske, te mogućnost sklapanja „federacija ili konfederacija s državama u okruženju ili drugim državama i savezima država“. Ove odredbe upućuju na jačanje veza sa Srbijom, saveznikom Republike Srpske. 

Pro-ruski orijentisani Dodik, kojeg kritičari često optužuju za korupciju, najavio je i formiranje „posebnog pravosuđa“ koje bi štitilo novi ustavni poredak entiteta. 

Najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu od kraja rata  

„Ovo predstavlja najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu od završetka rata“, ocjenjuje politolog Veldin Kadić sa Univerziteta u Sarajevu, posebno ističući sigurnosne prijetnje koje prate najnoviju krizu. 

Evropa prati situaciju s velikom zabrinutošću 

Podsjećanja radi, tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, koji je uslijedio nakon raspada Jugoslavije, poginulo je gotovo 100.000 ljudi. Dejtonski sporazum podijelio je BiH na dva entiteta – većinski srpsku Republiku Srpsku i Federaciju BiH, koju pretežno čine Bošnjaci i Hrvati. Entiteti su povezani slabim zajedničkim institucijama sa sjedištem u Sarajevu.