Oni koji Dejton koriste kao alat destabilizacije žele Bosnu i Hercegovinu odvojiti od integracije i u krajnjem slučaju podijeliti zemlju, poručio je Muhamed Šaćirbegović (Sacirbey), nekadašnji ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama (UN) i ratni ministar vanjskih poslova RBiH i jedan od pregovarača u Dejtonu.

"Dejtonski sporazum nikada nije bio zamišljen kao trajan, već kao prelazni mehanizam. Međutim, tranzicija predviđena Pariško-dejtonskim sporazumima usmjerena je ka punoj integraciji BiH u euroatlantske institucije, čime bi Bosna i Hercegovina postala partner, a ne predmet vanjskog nametanja", kaže Šaćirbegović koji je u razgovoru za Preporod.info analizirao situaciju u Bosni i Hercegovini, a s obzirom na pokušaje rušenja Dejtona. 

No, istakao je da su problemi s Dejtonom brojni, navodeći da je nekoliko stvari ključno. "Dakle, primjetan je neuspjeh u suočavanju s onima koji zloupotrebljavaju Sporazum da bi ometali integraciju BiH u EU i NATO i nedovoljna odlučnost euroatlantskih institucija da aktivnije rade na integraciji Bosne i Hercegovine, čime bi se eliminisala potreba za novim improvizacijama koje diktiraju oni koji ne poštuju Bosnu i Hercegovinu kao državu i njenu budućnost u Evropi", navodi Šaćirbegović. 

Stava je da se međunarodna zajednica, koja je kroz Dejton dobila odgovornost da pomogne Bosni i Hercegovini, mora aktivnije angažovati u uklanjanju prepreka ka integraciji, i unutar i izvan granica Bosne i Hercegovine. 

"Građani Bosne i Hercegovine su opravdano umorni od statusa 'quo'. Dejton nikada nije bio zamišljen kao trajan i stalno je meta destabilizacije. Čak i pozivi na njegovu reviziju često nisu iskreni – ne radi se o traženju boljeg modela za integraciju, već o pokušaju podrivanja države", ističe Šaćirbegović. 

Osvrnuo se i na geopolitičku perspektivu, kazavši da trenutna politička situacija u SAD-u stvara prostor za aktere u regionu da pokušaju destabilizovati Bosnu i Hercegovinu. 

"Nije nužno da administracija predsjednika Trumpa aktivno potkopava Dejton, nego je veći problem percepcija da SAD obraća manje pažnje na BiH. Prava prijetnja dolazi iz Moskve koja preko Dodika pokušava djelovati u UN-u. Međutim, ruski pokušaji podrivanja Bosne i Hercegovine više su znak očaja nego realne moći – Moskva je sve izolovanija. Situacija u Ukrajini daje nam uvid u strategiju Kremlja, koji koristi destabilizaciju Bosne i Hercegovine kao model za podjelu Ukrajine", navodi Šaćirbegović. 

Napominje kako Evropa konačno vidi rizike Putinove strategije i sve više shvata kako mora preuzeti veću odgovornost, posebno u odsustvu snažnijeg američkog angažmana. 

"Evropska unija i Velika Britanija bi trebale da se aktivnije angažuju na bržoj i sveobuhvatnijoj integraciji Bosne i Hercegovine u političke, ekonomske i sigurnosne strukture Evrope. To ne bi samo donijelo stabilnost Bosni i Hercegovini i regionu već bi i spriječilo daljnji uticaj Moskve na destabilizaciju Evrope", navodi Šaćirbegović. 

Osvrnuo se i na buduće odnose Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, ukazavši šta je ključno za “uzajamnu korist”. 

"Administracija predsjednika Trumpa koristi mnogo retorike, ali još uvijek nije jasno kako definiše američke strateške interese. Trump je opisan kao 'transakcioni' lider – stoga je ključno pitanje: šta BiH može ponuditi u toj 'transakciji'? Predugo je Bosna i Hercegovina bila percipirana kao teret iz prošlosti, kao lekcija iz historije koju treba izbjeći ponavljati. Međutim, za napredak odnosa Bosne i Hercegovine i SAD-a, važno je sagledati uzajamne koristi – ne samo u pogledu historijskih obaveza već i u kontekstu zajedničkih strateških interesa i vrijednosti. Bosna i Hercegovina, uprkos svojoj veličini, ima značajan politički, ekonomski i sigurnosni potencijal. Njena raznolika i otporna društvena struktura može biti ključni faktor u oblikovanju stabilnosti regije i šire", poručio je Šaćirbegović.