Nakon sinoć održane sjednica Vlade Republike Srpske kojoj su prisustvovali entitetski predsjednik Milorad Dodik i predsjedavaju Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da izradi zakon o graničnoj službi Republike Srpske, da se preuzme jedan dio državnih granica Bosne i Hercegovine kojima će upravljati MUP RS.

Također, naloženo je i ostalim ministarstvima koja prate naloge koje su entitetska vlada i skupština u proteklim danima donosile, između ostalog - dokle se došlo sa preuzimanjem radnika iz SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH. Utvrđeno je da do 19. marta stoji ponuda da svi oni mogu da pređu u entitetske službe.

Naloženo je i Ministarstvu pravde RS-a da prati dokle se došlo sa poštovanjem „zakona o radu vanuustavnih institucija Bosne i Hercegovine".

Hamza Višća, vojni analitičar, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o refleksijama najnovijih odluka entitetske vlade u Banjoj Luci.

Na pitanje što ukoliko MUP RS-a ili Granična policija RS-a po naredbi Milorada Dodika krene u zauzimanje graničnih prijelaza BiH nasilnim putem, kakva je procedura i kakav bi trebao biti odgovor države u slučaju oružanog napada na državne granične prijelaze, Višća odgovara:

-Što se tiče konkretnog postupanja Granične policije BiH u vezi sa eventualnom uspostavom entitetske granične policije i pokušaja preuzimanja graničnih prelaza, nisam siguran kakve su procedure.

Vjerujem da bi granične prijelaze, osim Granične policije, na njen poziv mogli braniti SIPA i Oružane snage BiH, o čemu odlučuju nadležni državni organi, pa i druge sigurnosne agencije, koje ona pozove, a ni EUFOR ne bi bio skrštenih ruku. EU i NATO su svjesni ozbiljnosti situacije, odnosno činjenice da su separatistički postupci organa vlasti manjeg entiteta pravne, a ne političke prirode.

Vidite li u posljednjim odlukama rukovodstva bh. entiteta RS naznake hibridnog djelovanja od strane susjedne Srbije u kojoj se mjesecima održavaju masovne demonstracije protiv režima Aleksandra Vučića i odgovarala li Vučiću prelijevanje sukoba u BiH, i izazivanje incidenata?

-Poteze koje posljednjih sedmica povlače organi izvršne i parlamentarna većina zakonodavne vlasti manjeg entiteta smo, po mom sudu, trebali gledati prije tri godine.

Svjedočimo im tek sada, jer se zamišljena trodnevna „specijalna operacija“ ruskih snaga otegnula sa tri dana na više od tri godine agresije na Ukrajinu.

Zato ja ovaj banjalučki udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine vidim kao dio hibridnog rata, koji Rusija vodi već dugi niz godina na zapadnom Balkanu, a čiji su dobrovoljni izvođači vlasti u ovdašnjem manjem entitetu i Srbiji.

Naime, u ruskom nastojanju da onesposobi zemlje zapadnog Balkana za evropske i euroatlantske integracije vlast u Srbiji je vidjela šansu da uspostavi „srpski svet“ što se poklapa sa njihovim ciljevima u ratu 91.-95.

Svoju šansu u tome vide i nosioci udruženog zločinačkog poduhvata pa već dugo koketiraju sa tim hibridnom ratom Rusije i njegovim izvođačima, i nažalost propuštaju prilike da se distanciraju. Čak i u situaciji kad cijeli svijet osuđuje protivustavno djelovanje Dodika, kazao je Višća za „Slobodnu Bosnu“.

(M.I.)