Njemački zastupnici glasat će u utorak o velikom povećanju potrošnje za obranu i infrastrukturu koje je predložio budući kancelar Friedrich Merz u trenutku kad jača zabrinutost zbog stvarne predanosti Sjedinjenih Država sigurnosti Europe.

Brzo izrađeni planovi potrošnje predstavljaju radikalno odstupanje od zemlje koja tradicionalno nije sklona velikim zaduženjima ili velikoj potrošnji na vojsku, s obzirom na nacističku prošlost.

Ali Merz (69) čiji je konzervativni savez CDU/CSU pobijedio na općim izborima prošlog mjeseca, pozvao je na brzu akciju jer raste zabrinutost da desetljeća duga predanost Sjedinjenih Država europskoj odbrani slabi pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

U intervjuu za javni servis ARD u nedjelju Merz je rekao da se "situacija pogoršala zadnjih sedmica", navodeći Trumpovo okretanje Rusiji u pogledu rata u Ukrajini i njegovu kolebljivu predanost NATO-u.

-Zato moramo djelovati brzo, rekao je Merz.

Merzovi planovi predviđaju izuzimanje odbrambenih izdataka iz strogih pravila o dugu zemlje kada prijeđu jedan posto BDP-a i uspostavu fonda od 500 milijardi eura za ulaganja u infrastrukturu.

Osim što će potaknuti domaća ulaganja, paket potrošnje koji su njemački mediji nazvali fiskalnom "bazukom" oslobodit će dodatne tri milijarde eura potpore Ukrajini u 2025.

Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da su planovi "snažan signal da je Njemačka ozbiljna po pitanju vlastite sigurnosti, sigurnosti Ukrajine i sigurnosti Europe".

Ogromno povećanje financiranja predstavlja "fiskalnu promjenu za Njemačku", napisao je Holger Schmieding iz Berenberg banke.

Dodao je da su Merz i njegov tim "dorasli izazovima s kojima se Njemačka suočava u vremenima geopolitičkog preokreta gotovo bez presedana za Europu".

Njemačka je trenutno u fazi formiranja nove vlasti i Merz vodi pregovore o formiranju koalicije sa socijaldemokratima (SPD) kancelara u odlasku Olafa Scholza.

Konzervativci i SPD složili su se oko planova za jačanje vojske zemlje koja nema dovoljno resursa i posrnule ekonomije na početku koalicijskih pregovora početkom marta.

Ali umjesto da čekaju da se sastavi nova vlada, stranke žele da planove potrošnje odobri parlament na odlasku, koji zasjeda do sljedeće sedmice.

U sljedećem sazivu parlamenta krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) i krajnje ljevičarski Die Linke, koji se protive planovima, imali bi broj potreban da ih blokiraju.

Čak i u parlamentu na odlasku CDU/CSU i SPD oslanjaju se na potporu Zelenih da im pomognu u postizanju dvotrećinske većine potrebne za izmjenu dužničke kočnice.

Zeleni su zaprijetili da će uskratiti podršku, ali krajem prošle sedmice postignut je dogovor s Merzom koji se složio da će 100 milijardi eura infrastrukturnog fonda biti namijenjeno mjerama za zaštitu klime.

Merz je u ponedjeljak rekao kako je "uvjeren" da će planovi biti izglasani u utorak.

Dogovor ovisi o margini od 31 glasa, prema časopisu Der Spiegel, koji je upozorio da bi "neki parlamentarci koji odlaze mogli iskoristiti priliku da se osvete novoj vladi glasom protiv".

Ursula Muench, ravnateljica Akademije za političko obrazovanje, rekla je da još uvijek postoji "značajna neizvjesnost" oko glasanja.

Neuspjeh u postizanju potrebne većine bio bi "debakl za koaliciju u procesu formiranja... i u konačnici za Friedricha Merza", rekla je.

O mjerama se također mora glasati u Bundesratu, gornjem domu parlamenta, u petak gdje je također potrebna dvotrećinska većina.

Koalicijski pregovori u Njemačkoj često traju nekoliko sedmica, pa čak i mjeseci.

Ali Merz je postavio ambiciozan raspored kako bi vlada bila uspostavljena do Uskrsa ili ubrzo nakon toga.

Bude li sve išlo po planu, novi parlament glasat će o tome hoće li ga imenovati kancelarom 23. aprila.