Alternativa za Njemačku (AfD), stranka koja je prije više od decenije nastala na otporu euru, mijenja svoju viziju Evrope. Ključni razlog je rastući uticaj koji AfD i njihovi desni saveznici ostvaruju u drugim državama. Nakon historijske pobjede na regionalnim izborima u Saskoj-Anhaltu u septembru, AfD je prema nacionalnim anketama najpopularnija stranka u zemlji. Čini se da imaju realne izglede za ulazak u saveznu vladu prije kraja decenije, piše Reuters.

Takva mogućnost potaknula je unutarstranačku raspravu o tome kako pomiriti imidž protivnika sistema s potrebom da postanu vjerodostojan partner mogućim saveznicima u Njemačkoj i izvan nje. AfD je osnovan 2013. godine iz otpora prema finansijskoj pomoći zaduženim članicama eurozone.

Stranka je u početku bila pokret protiv zajedničke valute, a kasnije je kritiku usmjerila i na samu Evropsku uniju. Ipak, najveći rast popularnosti donijelo joj je protivljenje imigraciji. Kritičari i njemačka obavještajna služba smatraju da taj smjer opasno graniči s ksenofobijom i idejama o superiornosti koje su obilježile mračnu njemačku prošlost.

Jačanje desnice i novi smjer

AfD odbacuje optužbe za ekstremizam. Mnogi članovi sada ističu da radikalni desni stavovi postaju sve prihvaćeniji i da jačanje srodnih stranaka u Evropi otvara prostor za reformu Unije iznutra. Smatraju da je takav pristup produktivniji od potpunog napuštanja bloka.

"Prilike za reformu EU-a prema našoj viziji nikada nisu bile bolje od kraja Drugog svjetskog rata", izjavio je zastupnik AfD-a u Bundestagu Sebastian Muenzenmaier. Ipak, pitanje napuštanja eura, koje je ključno za osnivače i prve pristalice stranke, pokazalo se kao veliki problem.

Mlađi članovi, poput 29-godišnjeg Jean-Pascala Hohma koji vodi stranačku omladinu "Generation Deutschland", misle da bi tvrdi stavovi o Evropi mogli zakomplikovati najizgledniji put AfD-a do savezne vlasti. Taj put uključuje saradnju s konzervativnim hrišćanskim demokratima (CDU) Friedricha Merza, koji takav savez za sada odbijaju.

Prošli mjesec je supredsjednica AfD-a Alice Weidel u Evropskom parlamentu u Strasbourgu predstavila dokument "New Deal za Evropu", zajedno sa saveznicima iz grupacije Evropa suverenih nacija (ESN). U dokumentu se više ne insistira na izlasku iz eurozone i EU-a, nego se fokus stavlja na nove pregovore o ugovorima kako bi se stvorio labaviji savez.

Prijedlog sadrži mehanizam izuzeća ("opt-out") za članice koje ne žele zajedničke politike, na primjer o vojnim troškovima ili imigraciji. Dokument takođe zahtijeva strožu provedbu budžetskih pravila, što ostavlja otvorenom mogućnost zadržavanja eura. Ako pokušaji reforme ne uspiju, predlaže se da se o budućem smjeru Njemačke u Evropi odluči na referendumu.

"Evropa domovina" umjesto izlaska

Weidel je novinarima rekla da se AfD i ESN zalažu za "evropsku uniju, Evropu domovina", ali je izbjegla direktan odgovor na pitanje želi li i dalje da Njemačka napusti eurozonu ili EU. Ublažavanjem svog otpora AfD zapravo slijedi put kojim su već prošle uspješne desne stranke u drugim državama eurozone.

Francusko Nacionalno okupljanje dugo je tražilo napuštanje eura, ali je Marine Le Pen postepeno odustala od tog zahtjeva kako bi privukla širi krug birača. Ta je stranka sada favorit za pobjedu na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

U Italiji su premijerka Giorgia Meloni i njena stranka Braća Italije ublažili euroskeptičnu retoriku nakon dolaska na vlast te su se odlučili za ostvarivanje ciljeva unutar institucija EU-a. Slično je i u Austriji, gdje je Slobodarska stranka (FPÖ), bliska AfD-u, odbacila većinu protuevropskih stavova na svom putu prema vlasti.

"Austrija služi kao model za AfD", kaže Wolfgang Schroeder, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Kasselu. On smatra da je samo pitanje vremena kada će AfD potpuno napustiti te stavove i ne očekuje da će to izazvati veći otpor unutar stranke.

Ekonomski argumenti i unutrašnji otpor

Schroeder ističe da je njemačka ekonomija toliko povezana s globalnim tržištem i izvozom da bi napuštanje EU-a ili eura bila katastrofa. "Pokret za ekonomsku samodovoljnost, kakav je Hitler razvijao 1933. godine, praktički je nemoguć u današnjim uslovima, osim ako neko nije spreman rizikovati potpuni kolaps nacionalne ekonomije", dodaje profesor.

Mlađi članovi AfD-a dijele to mišljenje. Smatraju da promjene u političkoj stvarnosti, rastuća konkurencija iz Kine i sve manje pouzdan SAD idu u prilog jačoj, a ne slabijoj saradnji unutar bloka. "Potpuno je utopijski misliti da možemo ukinuti zajedničku valutu i da svako opet krene svojim putem. To bi nam nanijelo ogromnu štetu", kaže Hohm. On dodaje kako se mladi Evropljani, bez obzira na nacionalnost, sve više doživljavaju kao Evropljani i nemaju želju nastavljati sukobe svojih djedova.

Ipak, unutar stranke to pitanje još nije riješeno. Hohm je na stranačkom kongresu u augustu predložio rezoluciju u kojoj je stajalo da je "Evropa više od ekonomskog prostora i monetarne unije". Iako je tekst naglašavao zajedničku istoriju i baštinu, a ne ekonomsku saradnju, prijedlog je povučen jer nije dobio dovoljnu podršku. "Pitanje eura pokazalo se kontroverznijim nego što smo očekivali", zaključio je Hohm.