Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) suočava se s dugogodišnjim problemom narušene nacionalne ravnoteže u rukovodećim strukturama, što je rezultiralo nedovoljnom zastupljenošću Bošnjaka na ključnim pozicijama, piše novijnska agencija Patria. 

I oni koji trenutno obavljaju neku značajniju poziciju ne mogu se pohvaliti nekim utjecajem, a posebno je nejasno zašto šute na činjenicu da je Drako Ćulum, direktor SIPA-e otupio oštricu najjače policijske agencije u državi BiH.

Kako je moguće da skoro svaki dan od trenutka kada je Milorad Dodik proglasio i SIPA-u neustavnom institucijom u Rs imamo na sceni zbunjivanje javnosti. Uporno se relativizira ponašanje Ćuluma, koji je očito važna karika u priči Milorada Dodika i rušenja ustavnog poretka.

Svi koji zataškavaju ili prikrivaju Ćulumova nedjela u smislu otkazivanja poslušnosti Tužilaštvu BiH, a pod krinkom sigurnosnog izazova, zapravo su saučesnici krivičnog djela – rušenje ustavnog poretka.

Inače od ukupno pet najviših rukovodećih pozicija u SIPA-i, samo jedna je popunjena Bošnjakom. Nakon smjene šefa Kriminalističko-istražnog odjela Vahidina Šahinpašića, na njegovo mjesto imenovan je Žarko Kalem. Također, nakon što je Enes Karić, bivši komandant Jedinice za specijalnu podršku, preuzeo funkciju direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, na njegovo mjesto postavljen Dalibor Milošević.

Ovaj disbalans nije novitet, prisutan je još od mandata bivšeg direktora Gorana Zubca i nije ispravljen ni tokom mandata njegovih nasljednika, uključujući Pericu Stanića i aktuelnog direktora Darka Ćuluma. Godinama se na upražnjene rukovodeće pozicije, uslijed penzionisanja ili odlaska iz agencije, postavljaju najviše rangirani službenici bez obzira na nacionalnu pripadnost, što je dodatno produbilo neravnotežu, piše Patria. 

Analiza nacionalne zastupljenosti pokazuje da je broj Bošnjaka manji za 56 nego što im pripada prema proporcionalnoj zastupljenosti, dok je broj Srba veći za 70, a Hrvata za 11.

Ovakva situacija izaziva zabrinutost zbog nedostatka reakcije bošnjačkih kadrova unutar agencije. Njihova šutnja i neaktivnost u pogledu rješavanja ovog problema mogu se tumačiti kao nedostatak inicijative ili straha od potencijalnih posljedica. Odsustvo adekvatne zastupljenosti Bošnjaka na rukovodećim pozicijama ne samo da narušava princip ravnopravnosti, već može utjecati i na efikasnost rada agencije, posebno u multietničkoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina. A, samo se borbom i iskrenim odnosom spram problema, a ne njegovim zataškavanjem, može postići cilj. Valjda je to svima jasno nakon dugogodišnje borbe sa Goranom Zubcem.

Jednostavno, neophodno je da se bošnjački kadrovi unutar SIPA-e aktivnije uključe u procese donošenja odluka i da se zalažu za pravičnu i zakonski ispravnu radnju. To što sjede po sjedištu SIPA-e i glume da je sve normalno – nije baš u funkciji ljudskog napretka, a ni borbi protiv kriminala, korupcije. Ili su se i oni pomirili s činjenicom da će SIPA raditi samo u Federaciji, a sa sjedištem u Republici srpskoj.

Odbijanje poslova iz nadležnosti i pravdanje to sigurnosnim izazovima nije apsolutno dovoljno da se ostale institucije ne zapitaju šta se to i SIPA-i radi. Jer, Dodik je neustavnim zakonima zabranio i rad Tužilaštva BiH, ali se danas akcija provodila po naredbama Suda i Tužilaštva BiH.

Bez aktivnog djelovanje nećemo moći uskoro osigurati da SIPA, kao ključna državna agencija, adekvatno predstavlja sve narode Bosne i Hercegovine i efikasno obavlja svoje zadatke, jer sada se pokazala kao najslabija karika.
I to ne, jer je pripadnike SIPA-e strah Dodika ili režima u Rs, nego jer je direktor Darko Ćulum – koji je na dobrom putu da relativizira Dodikove radnje, a uz pomoć uspavanih članova Nezavisnog odbora koji ne vide nikakav problem u nepostupanju Ćuluma i SIPA-e, piše Patria.