Američki predsjednik Donald Trump održao je, kako ga je opisao, "vrlo dobar" jednosatni telefonski razgovor sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, dan nakon što je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Pišući na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je naveo da je cilj poziva bio usklađivanje Ukrajine i Rusije "u pogledu njihovih zahtjeva i potreba", dodajući da su napori za postizanje primirja na dobrom putu.

Zelenski je razgovor s Trumpom opisao kao "pozitivan", "iskren" i "vrlo sadržajan".

"Vjerujemo da zajedno s Amerikom, s predsjednikom Trumpom i pod američkim vodstvom, trajni mir može biti postignut ove godine", napisao je na platformi X.

Govoreći tokom internetskog brifinga u srijedu, Zelenski je rekao da su on i Trump razgovarali o mogućem američkom preuzimanju nuklearne elektrane Zaporižja, koja je pod ruskom kontrolom.

Zelenski priznaje da bi najveća europska nuklearna elektrana, koja se nalazi na bojišnici, mogla trebati više od dvije godine da ponovno postane operativna, ali naglašava njezinu vitalnu važnost za Ukrajince i Europljane.

Također je izjavio da bi se prekid napada na energetsku infrastrukturu, željeznice i luke mogao brzo uspostaviti kao dio djelomičnog primirja koje bi posredovali Washington i Kijev – ali je upozorio da će Ukrajina uzvratiti ako Moskva prekrši uvjete sporazuma.

"Razumijem da dok ne postignemo dogovor s Rusijom, dok ne postoji odgovarajući dokument o čak djelomičnom primirju, sve će i dalje letjeti", rekao je, misleći na dronove i projektile.

Zelenski: ‘Nisam bio pod pritiskom‘

Zelenski je rekao novinarima da vjeruje kako Putin neće pristati na potpuno primirje sve dok se ukrajinske snage nalaze u ruskoj zapadnoj regiji Kursk, gdje je Kijev izveo iznenadni napad u augustu prošle godine.

Također je naglasio da nije bio pod pritiskom Trumpa da popusti pred zahtjevima Moskve. "Nije bilo nikakvog pritiska. I to je činjenica. Znate da sam otvorena osoba. Da jeste, rekao bih vam iskreno", poručio je.

I Zelenski i Putin izjavili su da su spremni obustaviti napade na energetsku infrastrukturu, no od tada su se međusobno optuživali za nastavak napada.

Trump nastoji postići šire primirje, no u telefonskom razgovoru u utorak Putin je odbio 30-dnevno primirje koje su podržali SAD i Ukrajina. Trump je rekao da je njegov razgovor sa Zelenskim u srijedu trajao oko sat vremena.

"Velik dio razgovora temeljio se na jučerašnjem pozivu s predsjednikom Putinom kako bi se uskladili interesi i potrebe Rusije i Ukrajine", napisao je na Truth Socialu.

Novi sastanak u Saudijskoj Arabiji

Kasnije je državni tajnik Marco Rubio izdao detaljnije saopćenje, navodeći da je Trump pristao pomoći Ukrajini u nabavi dodatnih sistema protuzračne odbrane, osobito u Europi.

Dvojica čelnika "dogovorila su se da će njihovi odbrambeni timovi usko dijeliti informacije dok se situacija na bojišnici razvija", rekao je Rubio.

Tehnički timovi sastat će se u Saudijskoj Arabiji u narednim danima kako bi razgovarali o proširenju primirja na Crno more, dodao je Rubio, ističući da su se složili kako bi to mogao biti prvi korak prema potpunom okončanju rata.

Trump je također predložio mogućnost da SAD preuzme vlasništvo nad ukrajinskim elektranama, navodeći da bi to bila "najbolja zaštita" ukrajinske energetske infrastrukture, rekao je Rubio.

Očigledno srdačan ton razgovora u suprotnosti je s napetim susretom Zelenskog i Trumpa u Bijeloj kući krajem februara, kada su njih dvojica – zajedno s američkim potpredsjednikom JD Vanceom – imali žestoku razmjenu mišljenja.

Nakon toga, SAD je privremeno suspendirao vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, no diplomati su uspjeli poboljšati odnose, pa su 11. marta dvije strane postigle dogovor o primirju.

Tokom razgovora s Trumpom u utorak, Putin je pristao obustaviti ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Međutim, rekao je da bi potpuno primirje bilo moguće samo ako Ukrajina prestane primati vojnu pomoć – uvjet koji su europski saveznici Kijeva ranije odbacili.

Nekoliko sati kasnije, i Ukrajina i Rusija izvele su napade, pri čemu je Kijev tvrdio da su bolnice bile meta.

Unatoč napadima, Kijev i Moskva u srijedu su izvršili razmjenu zarobljenika. Svaka strana oslobodila je 175 ratnih zarobljenika.

Zelenski je razmjenu opisao kao "jednu od najvećih", dodajući da je Rusija uključila i dodatnih 22 "teško ranjenih" vojnika.