Milorad Dodik ostaje faktor nestabilnosti. U Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama postoji saglasnost da predsjedniku Republike Srpske treba stati na put.

Ono što se posljednjih sedmica dešavalo u Bosni i Hercegovini moglo bi se činiti kao scenario iz romana o Jamesu Bondu. Dana 24. februara, dva dana prije izricanja presude na Sudu BiH u slučaju bosansko-srpskog secesioniste Milorada Dodika, u njegovoj političkoj utvrdi, Banjoj Luci, pojavilo se 70 pripadnika mađarske specijalne policijske jedinice Centra za borbu protiv terorizma (TEK), uključujući i oklopna vozila.

Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), ranije je tvrdio da se radi o 300 pripadnika, vjerovatno kako bi stvorio atmosferu zastrašivanja. Međutim, njihovo prisustvo u politički nestabilnoj Bosni i Hercegovini nije imalo nikakve veze s borbom protiv terorizma, već s njegovim pokušajem da izbjegne pravdu. U slučaju hapšenja, specijalne jedinice trebale su Dodika "evakuirati" u Mađarsku, piše njemački Berliner Zeitung.

Mađarska specijalna jedinica spremna za Dodikovu evakuaciju

Sve se ovo dešavalo bez znanja i saglasnosti vlasti Bosne i Hercegovine. Prema istraživanju mađarskog investigativnog centra Vsquare, Dodik je još 17. februara u Budimpešti postigao dogovor sa svojim saveznikom, mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. U dogovoru je učestvovao i njegov glavni politički partner na Balkanu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Ultranacionalistički lideri Dodik i Vučić dijele zajednički strateški cilj – stvaranje tzv. "srpskog sveta", odnosno ujedinjenje srpskih teritorija u Bosni i Kosovu pod kontrolom Beograda. Dodik i njegovi saradnici pod sankcijama su Ministarstva finansija SAD-a od 2017. godine, zbog svojih planova o otcjepljenju Republike Srpske, što im je znatno otežalo pristup finansijskim resursima. Orbán već godinama finansijski podržava Dodika kako bi ga održao na političkoj sceni. Inače, na crnoj listi američkog Ministarstva finansija obično se nalaze ruski oligarsi i osobe povezane s islamskim terorizmom.

Prisustvo TEK-a, najelitnije jedinice mađarskih specijalaca, zvanično je bilo opravdano lažnim objašnjenjem o zajedničkoj vježbi s policijom RS-a. Međutim, kako je Dodik imao pravo žalbe na presudu, mogućnost njegovog hapšenja postala je manje vjerovatna, pa je planirana evakuacija postala suvišna.

Dana 3. marta, ministar odbrane BiH, Zukan Helez, odbio je odobriti slijetanje mađarskog vojnog aviona. "Ubijeđen sam da je dolazak vojnog aviona iz Mađarske imao za cilj na neki način pomoći Miloradu Dodiku u njegovim pokušajima da razbije Bosnu i Hercegovinu", izjavio je Helez, naglasivši da će u slučaju pokušaja secesije Republike Srpske bosanske državne institucije braniti teritorijalni integritet zemlje.

SAD pojačava pritisak na Dodika

Dodik je 2023. godine optužen pred Sudom BiH zbog pokušaja ukidanja odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika međunarodne zajednice (HR), što predstavlja krivično djelo. Uloga visokog predstavnika, koju trenutno obavlja njemački političar Christian Schmidt, definisana je Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je okončao rat u BiH 1995. godine. HR ima zadatak nadgledati implementaciju mirovnog sporazuma i zaštititi stabilnost države, a 1997. godine dobio je široke izvršne ovlasti poznate kao "bonska ovlaštenja", koje mu omogućavaju da smjenjuje zvaničnike, donosi, mijenja ili ukida zakone s ciljem očuvanja mira.

Godinama Orbán, Vučić i Dodik grade osovinu autoritarnih lidera koja povezuje Budimpeštu, Beograd i Banju Luku – što uveliko odgovara interesima Kremlja. Srbija se, prema riječima bliskog Vučićevog saradnika i potpredsjednika Vlade Aleksandra Vulina, smatra "strateškim partnerom i saveznikom Rusije".

Ostaje pitanje koliko dugo će EU i SAD tolerisati ovakve poteze i kakve će biti naredne reakcije međunarodne zajednice na političke igre koje ugrožavaju stabilnost Balkana.