Situacija u Bosni i Hercegovini bila je tema današnjeg razgovora između predsjednice Evropskog parlamenta Roberte Metsola i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, koji su se složili da su stabilnost i teritorijalni integritet BiH od ključne važnosti za cijelu regiju.

Jandroković je izrazio podršku teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine te naglasio važnost očuvanja konstitutivnosti svih naroda u zemlji, upozorivši na "opasnost secesionističkih težnji, ali i na prijetnje unitarizmom koje dolaze iz nekih bošnjačkih krugova“.

Jandroković nije usamljen u iznošenju besmislenih tvrdnji kako za BiH jednaku opasnost predstavljaju secesionizam i "bošnjački unitarizam".

Riječ je o krivo postavljenoj tezi, jer Bošnjaci ne provode nikakvu akciju unitarizacije BiH, već samo nastoje očuvati na okupu državu koja je federalizirana kao nijedna druga država u Europi i svijetu. BiH je administrativno podijeljena na dva entiteta, pri čemu su u entitetu Republika Srpska koji se protire na 49 posto teritorije BiH, "bošnjački unitaristi" građani trećeg reda, bez ikakve realne mogućnosti na institucionalnu zaštitu svojih kolektivnih prava.

Federacija BiH je, pak, podijeljena na deset kantona, mini-država s vlastitom izvršnom, zakonodavnom i sudskom vlašću, pri čemu "bošnjački unitaristi", kako Jandroković zlonamjerno naziva probosanske stranke, nemaju nikakvu moć u kantonima s hrvatskom većinom.

Bošnjaci imaju izrazitu brojčanu prevlast i u državi i u Federaciji BiH, ali i u državnim i federalnim institucijama imaju tek trećinu vlasti, jednako kao i malobrojniji Srbi i Hrvati. "Bošnjački unitaristi" ne mogu usvojiti nijedan zakon koji nije po volji srpskih i hrvatskih predstavnika, što bi bilo sasvim u redu da isti princip važi i kada su u pitanju Bošnjaci u Republici Srpskoj i kantonima s hrvatskom većinom. 

Izjednačavanje opasnosti od separatista i "bošnjačkih unitarista" bilo bi opravdano samo u slučaju da je BiH uređena kao unitarna država, s jakim centralnim institucijama vlasti u Sarajevu, bez entiteta i kantona, s proporcionalnim učešćem Bošnjaka, Hrvata i Srba u organima državne vlasti.

No, BiH je uređena kao izrazito decentralizirana država u kojoj većinski bošnjački narod ima u dlaku jednaka prava kao malobrojniji Srbi i Hrvati. U takvoj situaciji, samo neko potpuno (politički) bezočan, može Bošnjacima lijepiti unitarističku etiketu.

(Samir Begović)