Senatorka Republike Srpske Bogdana Koljević izjavila je da je došlo vrijeme da RS internacionalizuje srpsko pitanje i crta budućnost koja čuva i sve najbolje tradicije prošlosti. 

Koljeviće je ocijenila da je došlo vrijeme da se hrabro i odlučno krene prema novom sporazumu koji polazi od situacije na terenu.

Ona je u pisanoj izjavi za Srnu kazala da je u "vremenu svjetskih tektonskih preokreta neophodno politički razmotriti u kakvom je sve smislu stvarnost već prevazišla teoriju".

-Tim pre jer su, izgleda, iz Federacije BiH  odlučili da unište svaki pravni osnov postojanja BiH, a samim tim i BiH, kazala je Koljević.

Kazala je da se "donošenje novog Ustava Republike Srpske pojavljuje kao još jedan izrazito razborit pokušaj povratka na izvorni Dejtonski sporazum koji u potpunosti ima u vidu sve konstelacije promjena u savremenom svijetu, te ukazuje da Srpska i na spoljnopolitičkom planu treba da trasira svoj put za 21. vijek".

Koljević tvrdi da su SAD i Rusija danas vodeće svjetske sile koje uspostavljaju saradnju na jednakim principima suverenosti i interesa naroda, uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti.

Prema njenim riječima, EU je u fazi galopirajućeg opadanja, zarobljena u prošlom svijetu i stoga sve manje relevantan igrač.

-Republika Srpska u narednom periodu treba da se zalaže za dijalog sa svima koji su joj strukturalno bliski i da inicira nove dogovore i društvene ugovore, ukazujući na sve retrogradne elemente i činioce u ovom procesu, piše Koljević.

-Republika Srpska neprestano je pozivala na unutrašnji dijalog u BiH, ali da sa druge strane nije bilo volje za tim.

Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas Srbi u Republici Srpskoj pokušavali na sve političke načine da ožive, učvrste i brane slovo Dejtona. Srbi su iskreno vjerovali da je, uz svu složenost i namjernu neodređenost ovog međunarodno ratifikovanog ugovora, moguće izgraditi odnose na bazi uzajamnog poštovanja i ravnopravnosti, to jest na osnovu jednakosti dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Međutim, za izgradnju i stabilnost bilo koje zajednice ne može biti dovoljna volja jedne strane, dok je sa razgradnjom upravo obrnut slučaj.

Tako smo svedoci najbrutalnijih nastojanja da se Dejton potpuno uništi od FBiH i političkog Sarajeva, te da se političkim eliminisanjem rukovodstva Republike Srpske, uništi srpska državnost sa zapadne obale Drine, piše Koljević.

-Razumije se, za ovaj hibridni projekat postoji podrška liberalnih, odnosno globalističkih elita koje su sada svoje utočište mahom našle u briselskoj Evropi i gdje se udomio i dobar dio njih iz SAD. Dejtonski sporazum Srbima je doneo kraj rata, doneo je mir i na temelju njega smo sačuvali ime Republike Srpske sa svim njenim nadležnostima i suverenitetom. I to se nikada ne sme zaboraviti. poručila je Koljević.

-Tako smo tri decenije proveli u plemenitim nastojanjima da se oživi ideja koja je i srpska i demokratska – i neka nam je svima na čast. Zato dejtonska BiH za Srbe, ipak, nije bila uzalud potrošeno vrijeme, jer je srpska vjera u nju oslikavala sve one najljepše osobine srpskog naroda, njegove izvorne otvorenosti i vjere u pravdu - vjeru naroda koji nikada nije želio ništa tuđe, ali je razumio da mora da sačuva svoje.

-I to je za nas Dejton, poručila je Koljević.

KĆERKA SAMOUBICE I OPTUŽENIKA ZA RATNE ZLOČINE

Bogdana Koljević, kćerka je optuženika za ratne zločine Nikole Koljevića, koji je počinio samoubistvo u januaru 1997. godine i tako izbjegao suđenje u Haškom tribunalu za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima.

"Slobodna Bosna" podsjeća i da je Nikola Koljević, bivši političar i univerzitetski profesor, prevoditelj i esejista, čovjek kojeg su Ujedinjene nacije 2016. godine posthumno proglasile dijelom zločinačkog pothvata s ekstremnim stavovima prema bosanskim muslimanima.

Koljević je bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Republike Srpske tokom rata u BiH.

U presudi Radovanu Karadžiću iz 2016. godine, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) uz podršku UN-a identificirao je Koljevića kao dio udruženog zločinačkog pothvata, koji je uključivao i Karadžića. U njemu se opisuje da je Koljević bio "posebno ekstreman" i zalagao se za protjerivanje bosanskih Muslimana kako bi se stvorila homogenost teritorije, te je tvrdio da je "Srbima nemoguće živjeti s bilo kim drugim":

-Vijeće utvrđuje da su zajedno s optuženim, Krajišnikom, Koljevićem i Plavšićem dijelili namjeru da se izvrši zajednički plan trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija pod kontrolom bosanskih Srba, te kroz njihove položaje u vodstvu bosanskih Srba i sudjelovanjem širom općina, pridonijeli su izvršenju zajedničkog plana od oktobra 1991. do najmanje 30. novembra 1995.

Dana 16. januara 1997., čovjek koji je s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, kreirao Republiku Srpsku i od vrsnog intelektualca se prometnuo u ultranacionalistu pokušao je počiniti samoubistvo pucajući sebi u glavu, a preminuo je nedjelju dana kasnije u beogradskoj bolnici.

(SB)