Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935. – Zagreb, 1. travnja 2025.) bio je najsvestraniji hrvatski skladatelj međunarodne reputacije, a skladao je glazbu za kazalište, film, TV produkciju, zabavne melodije, šansone, orkestralna, komorna i solistička djela, glazbu za djecu i primijenjenu glazbu.

Glazbom je predstavljao Hrvatsku u svijetu, postao uzor novim generacijama skladatelja koje ga iznimno poštuju, podržavao je rad kolega i bio redoviti gost na svim značajnim koncertima, a slobodno je vrijeme od malena provodio u različitim sportovima.

Pohađao je privatnu glazbenu školu skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, završio Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kompoziciju usavršavao u Parizu, a diplomirao je arhitekturu.

Na hrvatskoj je glazbenoj sceni ostavio neizbrisiv trag glazbom brojnih mjuzikla, zbog čega je u tisku prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“.

Kultni mjuzikl: Jalta, Jalta

Kultni mjuzikl Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izveden je više od 1500 puta u interpretaciji različitih kazališta i njihovih ansambala, a preveden je i na njemački, talijanski i norveški jezik. Veliki uspjeh imali su i drugi mjuzikli od Velike trke do Tko pjeva zlo ne misli (1998.) koje je realizirao najčešće u suradnji s Milanom Grgićem, Vladom Štefančićem i Dragom Britvićem.

Skladao je glazbu za 40-ak filmova, među kojima su Scissors (sa Sharon Stone), Sky Bandits, Fear, Gymkata, The Girl, Kužiš stari moj, Seljačka buna, Deps, Novinar, Pad Italije, Okupacija u 26 slika, Lea i Darija te za veliki broj televizijskih serija Nikola Tesla, Ne daj se Floki, Nepokoreni grad.

Za filmsku glazbu nagrađen je Zlatnom Arenom (1976., 1981. i 2010.), njegova glazba za film Sky Bandits bila je nominirana u kategoriji „Best original score“ kod BAFT-e (British Academy Film Awards) i Američke filmske Akademije (Oscar), a najveće priznanje Camille Award dodijelio mu je 2022. godIne Europski savez društava skladatelja (ECSA) za životno djelo.

Autor je komične opere Casanova u Istri (HNK Rijeka, 2009.) i baleta Kentaur XII (HNK Zagreb, 1979.) te opsežnog instrumentalnog opusa za solistička glazbala, komorne ansamble i orkestar. Za gudački orkestar transkribirao je Slike s izložbe M. P. Musorgskog (objavio Doblinger u Beču, a izveo, između ostalih i ansambl I Musici de Montréal). Zanimljivo je da su na nekoliko zimskih Olimpijada svjetski klizači izvodili koreografije na njegovu glazbu.

Dobitnik brojnih priznanja

Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada među kojima su: Josip Štolcer Slavenski (1986.), Povelja grada Zagreba (1999.), Porin za životno djelo (2004.), Status (Hrvatska glazbena unija, 2004.), Kairos (Festival filmske glazbe u Trogiru, 2009.), Boris Papandopulo (Hrvatsko društvo skladatelja za Koncert za flautu i orkestar, 2009.), Vladimir Nazor (Ministarstvo Republike Hrvatske, 2016.), Zlatni Oktavijan (Hrvatsko društvo filmskih kritičara, 2023.) i mnoge druge.

Nositelj je državnog odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Široj publici ostat će zapamćen kao autor velikog broja zabavnih pjesama koje su ušle u antologiju hrvatske zabavne glazbe poput najizvođenije domoljubne pjesme Tvoja zemlja (Zagreb, 1971.), Svijet je moj (Rio de Janeiro, 1970.), Neka cijeli svijet (Tokio, 1971.) te velikog broja šansona.

Njegove skladbe sudjelovale su na svim značajnim festivalima. Na sveukupno 76 festivalskih izdanja izvedeno je 106 njegovih skladbi.

Skladbe Alfija Kabilja osvajale su prva mjesta ili zauzimale visoke plasmane na brojnim međunarodnim festivalima. Od 1968. do 1998. sudjelovao je na 30 međunarodnih festivala i osvojio 13 nagrada.

Svojim talentom, marljivošću, predanošću poslu i visokom razinom profesionalnosti ostavio je trag u cijelom svijetu i dotaknuo srca publike najrazličitijih glazbenih afiniteta.