Preliminarne procjene ukazuju da je u posljednjim poplavama u Sanskom Mostu pričinjena šteta na objektima u iznosu od oko 2,2 miliona maraka. Tačan iznos bit će poznat nakon što komisija završi svoj posao. Inače, situacija se postupno normalizira u Općini Sanski Most koja je pretrpjela najveće posljedice u poplavama u Unsko-sanskom kantonu.

Sanski Most, grad na devet rijeka, prošle sedmice bio je pod vodom. Velike su poplave bile, kaže Midhet Bešić, mještanin sanskog naselja Trnova koje je bilo odsječeno od grada.

"Katastrofa, stvarno je bila poplava i ušlo je tamo u garažu ali dobro je, sad sam ja uspio ukloniti i mašine. Ovdje stvarno kad je poplava, ne možeš izaći. Ovdje je bilo, na ovom putu, 30-40 cm voda prolazila", kaže Bešić.

I gradski dio Sanskog Mosta bio je pogođen poplavama, a uz visok vodostaj rijeke Sane, najveći izazov predstavljale su podzemne vode koje su dodatno otežavale situaciju.

"Problem je što Sanski Most ima devet manjih rijeka koje se ulijevaju u Sanu i ona ne može toliko to da primi. Sana se nije izlila iz korita nešto kako je bilo prije, ali imamo tu podzemne vode koje dolaze odozgo i natapaju ovaj dio", ističe mještanin Mirnes Džafić.

"Nisam bio ove godine poplavljen, kao 2011. godine. Sad mi je štala i pomoćni objekti. Stoku sam morao izmjestiti gore, 4 km od kuće kod jednog rođaka", priča mještanin Husein Kljunić.

U Sanskom Mostu oko 200 stambenih objekata našlo se na udaru jakih kiša, kao i poljoprivredne površine koje su bile poplavljene. Preliminarne procjene štete u Sanskom Mostu iznose oko 2,2 miliona maraka. Detaljna procjena tek slijedi.

"Tačno i pravo stanje će da procijeni komisija za štete. Ono što možemo reći da je bilo preko 200 objekata zaplavljenih. Kad kažem zaplavljenih ne mora značiti da je u svaki objekat ušla voda. Objekti mogu biti u vodi ali da voda sama nije prodrla u objekte, taj dio i oko toga će komisija koja je na terenu da utvrdi", kaže načelnik Štaba Civilne zaštite Sanski Most Besim Delić.

Prema mišljenju građana, protekla sedmica bila je teška, ali ipak nije bila kao 2014. godine, kada su grad i okolna područja bila potpuno pogođena poplavama. Tada su odmah započeli radovi na izgradnji parapetnog zida u najkritičnijim zonama grada, koji je nedavno dovršen, a mnogi smatraju da je upravo on bio ključan faktor u sprečavanju ponovnog izlijevanja vode kao 2014. godine. Sada se planira slična zaštita za obalu Sane u naselju Trnova, koje uvijek strada čim su obilnije padavine.

Više u prilogu BHRT-a.