"Srbija je najutjecajnija među zemljama kandidatima za članstvo, ali nije realno da ona uđe u Evropsku uniju sa sadašnjim vodstvom, koje sjedi na četiri stolice, rečeno je danas na konferenciji za novinare socijaldemokratskih zastupnika zaduženih za proširenje. 

"Moje je iskreno mišljenje da ambicija predsjednika Aleksandra Vučića nije pridruživanje Evropskoj uniji jer bi to značilo da on i njegova opcija moraju poštovati vrlo stroga pravila i standarde EU-a u pogledu demokratskog sistema, slobode medija, manjinskih i drugih pitanja. Umjesto toga, on igra svoje igre", rekao je Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.

Picula je s belgijskom zastupnicom Kathleen Van Brempt, koja je u zastupničkom klubu socijaldemokrata zadužena za proširenje te izvjestiocem za Albaniju, austrijskim zastupnikom Andreasom Schiederom, govorio o ulozi proširenja u sadašnjem geopolitičkom kontekstu. Hrvatski socijaldemokratski zastupnik rekao je da Srbija vodi tzv. multi-vektorsku vanjsku politiku.

"Postoje četiri stupa srbijanske vanjske politike - Evropska unija, SAD, Rusija i Kina i mislim da nije moguće stalno sjediti na četiri stolice. Mislim da mi ne dijelimo vrijednosti i geopolitičke ciljeve s Kinom i Rusijom u većini područja, a sve manje i sa SAD-om", rekao je Picula.

Na pitanje može li Srbija sa sadašnjim vodstvom ući u Evropsku uniju, Picula je odgovorio negativno, ističući da je nemoguće imati ambiciju završiti pregovore do kraja 2026. kao što tvrdi srbijansko vodstvo, bez radikalne promjene stajališta i ponašanja u brojnim područjima.

"Ali, želim biti potpuno jasan, na građanima Srbije je da biraju kakvu žele vladu, a na institucijama EU-a je da ocijene ispunjava li Srbija standarde potrebne za napredak na putu prema članstvu", rekao je Picula.

Predvodnici u procesu pristupanja trenutno su Crna Gora i Albanija.

Srbija u zadnje tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Sjeverna Makedonija je blokirana zbog bilateralnih pitanja, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su na dnu. No, Picula upozorava da je najjača politička stranka u Crnoj Gori u koaliciji s prosrpskom opcijom koja je otvoreno protiv članstva zemlje u NATO-u i EU-u.

"Oni su otvorena proruska opcija i samo se pretvaraju da žele napredak Crne Gore prema EU-u", kaže Picula.

Također je dodao da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ostane li na vlasti, neće dopustiti da se Crna Gora previše odmakne od Srbije na putu prema članstvu u EU.

Desetak zemalja trenutno čeka na svoj red za ulazak u Evropsku uniju, ali ne treba očekivati da će se one sve odjednom pridružiti sadašnjoj 27-orici, ističu socijaldemokratski zastupnici. Zadnje proširenje dogodilo se 2013. kada je ušla Hrvatska i ovo je dosad najduže razdoblje u historiji proširenja da se nijedna zemlja nije pridružila.

Sa svakom krizom smanjivao se apetit za proširenje, s tim da je došlo do promjene trenda i proces je dobio novi zamah nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada su se popisu zemalja zapadnog Balkana pridružile Ukrajina i Moldavija.

"Proširenje je mirovni projekt i zato nastojimo da se proširenje nastavi.

Treba nam jedan ili dva pozitivna primjera i da onda od sada pa za nekih 10, 15 godina završimo s tim", rekla je belgijska zastupnica Kathleen Van Brempt.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, zastupnici su pozdravili odluku Njemačke i Austrije da zabrane ulazak predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku i izrazili nadu da će i druge članice to učiniti.

Picula je rekao da je Dodik produkt nefunkcionalnog sistema u BiH, stvorenog Daytonskim mirovnim sporazumom. Dodao je da se Dodika mora uhapsiti.

Na pitanje o Izbornom zakonom u Federaciji BiH, Picula je rekao da se moraju poštovati odluke ustavnog suda BiH.

"Želio bih vidjeti uravnoteženije odnose unutar Federacije BiH. Izborni zakon treba promijeniti i kad već pozdravljamo odluke ustavnog suda o Dodiku, također bismo trebali poštovati odluke tog istog suda o jednakoj zastupljenosti u BiH", rekao je Picula.

Austrijski zastupnik Andreas Schieder rekao je da u Bosni i Hercegovini nedostaju političke opcije koje se više bave socijalnim i ekonomskim problemima, svakodnevnim problemima građana, životnim standardom, a manje etničkim pitanjima.