Već dva mjeseca traje državni udar. Toliko traje i tišina iz OHR-a. Visoki predstavnik je nevidljiv, pošalje tek poneko saopštenje, ali poteza nema. A kako je kriza ocijenjena najtežom od Dejtona, očekivanja u Bosni i Hercegovini, od međunarodne zajednice, su velika. Da zaustavi razaranje institucija i zaštiti državu. No, zasad, uzalud.  Na pozive u pomoć, Bosna i Hercegovina dobila je tek poruke zabrinutosti, ali i odlučnost međunarodne zajednice, da ovaj put, bude isključivo posmatrač.

Neustavni entitetski zakoni, paralizirane državne institucije. Vladajuća koalicija u raspadu, nova u nastanku, ali bez većine. Jedan ministar manje u Vijeću ministra, a nasljedniku dug i neizvjestan put. Dvojica sa smjenom za petama. Dom naroda bez kvoruma. Tri bjegunca sa poznatim adresama. Usporene i poljuljane institucije, one koje su temelj i garancija sigurnosti. Sve je to stalo u Bosnu i Hercegovinu. I jedan visoki predstavnik koji u vrijeme državnog udara korak po korak tek nijemo posmatra sa ovlastima u ladici. Zabrinut je, ali sa distance. Nema reakcije, nema pomoći, prenosi Federalna televizija.

“Situacija je takva da je međunarodna zajednica dala jasne signale da država mora rješavati stvari koje se tiču Bosne i Hercegovine. Mislim da je Međunarodna zajednica ocijenila da je vrijeme da Bosna i Hercegovina prohoda kao država i mislim da je, prije svega, presuda prvostepena Miloradu Dodiku bio taj prvi korak države Bosne i Hercegovine u nešto što je istinska državnost i državotvornost. A drugi korak će, sasvim sigurno, biti provođenje pravdi lica poput Dodika, poput Viškovića i Stevandića”, ocjenjuje novinar Dragan Bursać.

Do drugog koraka navedeni bjegunci su na slobodi. Putuju, rade, lobiraju za svoje interese i još potkopavaju Ustav. Sve to već predugo traje. No, ni Schmidta, a ni institucije nije primoralo na hitnu akciju.

“Mislim da u ovom trenutku još uvijek nema ni potrebe da on nešto pretjerano reaguje. Treba pustiti domaće institucije da izađu iz ove krize, da one faktički time pokazuju svoju snagu. Do sada su je pokazale. Vjerujem u naše agencije, da će one donijeti ispravnu procjenu kada je pravi trenutak da nešto poduzmu i da će to i poduzeti. I očekujem da će u tom trenutku i EUFOR biti tu da potpomogne akciju, kakav god ona bila”, kaže urednik portala Raport.ba Kenan Kešmer.

Za institucije, prema procjeni, zadatak od visokog rizika. Zaključak je, barem za sada, da Bosna i Hercegovina, ipak, sama ne može iz ove krize. Pa trenutak nije baš najbolji za nevidljivost visokog predstavnika.

“Ovo je, prije svega, nesposobnost državnih policijskih i sigurnosnih tijela da provode zakone - da jednog bjegunca koji vam se nalazi u državi, čak prelazi njene granice, ne mogu privesti licu pravde”, ističe Danijal Hadžović, urednik i novinar portala Avaz.ba.

Distanciranje i prebacivanje rješenja isključivo na domaći teren test je za državu, ali u pozadini, ipak, široka mreža međunarodne zajednice bez, čini se, jedinstvenog stava i potpune podrške Schmidtu. A on može, ali, očito, ne želi sam. Pa u prikrajku čeka.

“Zašto čeka? Zato što je ambasador Murphy otišao iz Bosne i Hercegovine, što je sada tu druga američka administracija koja se tek pozicionira prema Bosni i Hercegovini, što Schmidt, očigledno, nema više tako jak temelj i podršku da koristi bonske ovlasti da nameće odluke”, smatra Hadžović.

“Vidimo da je sada situacija na međunarodnoj sceni takva da je Američka ambasada ovdje obezglavljena, da američka nova administracija još nije zauzela konačan stav o tome kako oni vide stvari u Bosni i Hercegovini i šta je za njih rješenje. To se još uvijek čeka. Dok u EU imamo podijeljene stavove o tome kako krizu u Bosni i Hercegovini treba rješavati”, navodi Kešmer.

Između različitih stavova stoji Bosna i Hercegovina, država u kojoj se više očekuje nego što se radi. Tako se izgradio sistem kojem dinamiku diktiraju bjegunci, pa pravovremeno ne može zaustaviti državni udar. Uzaludno, očito, čeka i pomoć zabrinutog visokog predstavnika. A uz njegovu podršku i institucije na ispitu: koliko još mogu čekati pravna država i povjerenje u nju - njenih građana.