„Održavanje drvenastog gradskog zelenila je veoma važan i složen zadatak. Banja Luka s razlogom nosi epitet jednog od najzelenijih gradova u regionu, sa hiljadama stabala koja krase njene ulice i parkove. Novoizgrađeni parkovi i šetališta, realizovani u vrijeme administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića, dodatno učvršćuju taj status. Gradske službe redovno sprovode aktivnosti na njegovanju, kresanju i uklanjanju starih i bolesnih stabala, što građani naročito uočavaju tokom proljeća i jeseni.“ Izjavio je ovo član Gradskog odbora PDP-a, Miroslav Ševo komentarišući objave o padu stabla u centru Banjaluke.

-Priroda je nepredvidiva i događaji poput pada stabla mogu se desiti — dešavali su se i ranije. Često se dešava i da građani, kao i pojedina ekološka udruženja, vrše pritisak da se stabla koja su zrela za uklanjanje što duže ostave „u životu“, čime se značajno otežava donošenje stručnih odluka i preduzimanje neophodnih mjera od strane nadležnih službi. Bez obzira na to, grad Banja Luka ostaje posvećen očuvanju i unapređenju zelenih površina, kako bi naša sredina bila što zdravija i prijatnija za život, rekao je Ševo.

Dodao je da je zanimljivo primjetiti da je jedno stablo u centru grada bilo dovoljno da probudi ekološku savjest prof. Kapović Solomun, dok je istovremeno potpuni kolaps šumarskog sektora u Republici Srpskoj ostao ispod njenog radara — bez ijedne riječi javnog oglašavanja.

-Dok prof. Kapović Solomun iskazuje zabrinutost zbog gradskog zelenila, valja je podsjetiti da javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ prolazi kroz najdublju krizu od svog osnivanja: više od 100 miliona KM akumuliranih obaveza, mjesecima neisplaćene plate i doprinosi, radnički štrajkovi, stranačko kadriranje i uhljebljivanje, kao i, što je možda i najpogubnije, sistematsko uništavanje šumskih resursa, koji bi trebali predstavljati temeljnu razvojnu šansu i stratešku prednost Republike Srpske. Da li prof. Kapović Solomun ima nešto da kaže o tome? Ili je i ona samo još jedan primjer kako se dio akademske zajednice, bliske SNSD-u, koristi za prikupljanje jeftinih političkih poena, gdje je „ekologija“ samo partijski instrument, a ne dosljedna vrijednost, zaključuje Ševo.