Općinski sud u Mostaru donio je rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u Mostaru, zbog procesa prinudne naplate koji je pokrenula slovenačka firma "Viaduct" nakon dobijenog arbitražnog postupka za ugovor koji je raskinula Vlada Republike Srpske. Ta odluka nije pravosnažna i u toku je žalbeni postupak. 

Eurocontrol je finansijski već blokirao Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), a sve s ciljem naplate duga slovenačkoj firmi. A dok se naši zvaničnici i političari ubjeđuju ko treba platiti dug "Viaductu", Republika Srpska ili država Bosna i Hercegovina, iz ove slovenačke firme najavljuju da neće birati način da naplate novac koji potražuju. Za sada je to oko 114 miliona maraka, ali ovaj iznos se zbog odugovlačenja sa isplatom stalno uvećava zbog kamata koje su na dnevnom nivou 18 hiljada maraka.

U intervjuu za slovenačko izdanje magazina "Forbes" suvlasnik "Viaducta" Boris Goljevšček poručuje da neće stati dok ne dobije svoj novac, te da se pripremaju i druge mjere za naplatu, pored zaplijene imovine BiH, unutar i izvan zemlje .

"Zato što ne vidimo drugi način da vratimo dug. Nećemo stati. Novac ćemo dobiti na bilo koji način. Neki će misliti da je to neprimjereno, jer na kraju će patiti ljudi, a ne političari", poručio je suvlasnik firme "Viaduct" Boris Goljevšek.

U međuvremenu, domaći političari nastavljaju da se međusobno optužuju ko je kriv zašto "Viaductu" novac nije do sada isplaćen i ko uopšte treba da ga isplati. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u objavi na društvenoj mreži X optužio je federalnog premijera Nermina Nikšića i političare iz Federacije BiH da namjerno blokiraju isplatu kako bi nanijeli što veću štetu Republici Srpskoj.

"Stav da Bosna i Hercegovina bude predstavljena u međunarodnom arbitražnom sporu kao subjekt, a da šteta bude učinjena Republici Srpskoj govori o lošim namjerama. Ovdje očigledno nije namjera da se problem riješi, već da se nanese šteta RS-u, po cijenu da bude kažnjena i Federacija BiH", kazao je Dodik.

Pravni zastupnici "Viaducta" podsjećaju da je zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu Republika Srpska 2022. godine izgubila 90 miliona maraka u sporu pred arbitražnim sudom u Vašingtonu. Sada je ta cifra, zbog kamata nakon tri godine, uvećana za 24 miliona i iznosi 114 miliona. A sve se, kažu, davno moglo elegantno riješiti.

"Prije 2015.godine bio je dogovoren određeni sporazum između stranaka na iznos koliko je nama poznato, jer smo imali dokumentaciju na uvidu, negdje oko 3,8 miliona eura ili 3,7 nisam sad 100 posto siguran. Uglavnom do sporazuma nije došlo iz nama zaista nepoznatih razloga", navodi advokat Nenad Baroš, pravni zastupnik firme "Viaduct".

Dok traju prepucavanja koji nivo vlasti treba platiti dug "Viaductu" niko i ne spominje ko je odgovoran zašto umjesto sedam, sada treba platiti 16 puta više, 114 miliona maraka. Jedan od rijetkih ko je postavio to pitanje je član Glavnog odbora SDS-a Marinko Božović.

"Tražim da Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci ekspresno pokrene postupak i istragu, otvori predmet i ispita sve odgovorne bez obzira kako se oni zovu, iz koje političke partije dolaze, jer ako se ovo na ovakav način pusti, nama svima iznad glave vise preko 2 milijarde različitih arbitraža", upozorava Božović.

Slučaj “Viaduct”, koji je danima tema u Bosni i Hercegovini, nije jedino što treba da brine nadležne. Potencijalno se suočavaju sa još tri međunarodna sudska postupka, od kojih su neki već u arbitraži, a koji su "teški" čak 1,7 milijardi KM.

"Za očekivati je da će biti da nekako dolaze na naplatu određene arbitražne odluke. Što će biti i kako ćemo postupiti u tom smislu, uvijek moramo postupiti u skladu sa zakonom. Znači kako u ovom slučaju tako i u svim sljedećim", kaže predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto.

Termoelektrane Ugljevik i Gacko, Vjetropark Trusina, tuzlanski Gikil, samo su neki od sporova, koji nas čekaju, a koji će Bosnu i Hercegovinu u slučaju nepovoljnog ishoda, koštati više od dvije milijarde maraka.