Zakon o sprečavanju pranja novca Bosne i Hercegovina postoji više od godinu dana, međutim, čini se da njegova primjena u praksi nije zaživjela. Kontrolu bi trebalo da provodi niz agencija i institucija, ali su onemogućene.

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, kao jednoj od nadležnih za kontrolu primjene zakona, ističu da je potrebno definisati pravila, prenosi BN televizija.

„Kako bi primjena ovog zakona u praksi uopšte bila moguća, neophodno je da nadležni organi na nivou Bosne i Hercegovine donesu podzakonska akta koja su predviđena ovim zakonom, a koja trebaju definisati sva bitna pitanja i okolnosti kojih se u svom poslovanju trebaju pridržavati obveznici ovog zakona, te samim tim definisati i obavljanje nadzora i praćenje usklađenosti obveznika s odredbama ovog zakona i pomenutih podzakonskih akata.“

Situacija postaje još zamršenija donošenjem Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, koji brani djelovanje SIPe u Srpskoj, a kojoj bi trebalo da se prijavljuju transakcije veće od 30.000 maraka. 

„Obaveza svih u lancu je da rade na sprečavanju pranja novca i da to prijavljuju SIPA-i, kao nadležnoj instituciji. To što postoje neki zakoni o zabrani rada SIPA, Tužilaštva i Suda BiH na teriroriji Republike Srpske , vidjeli smo da to ne važi, da SIPA radi. Takvo jedno ludilo, paradoks i haos, taj pokušaj pravnog paralelizma je stvoren da, mislim da vlasti Republike Srpske, ni oni sami, kada bi ih pitali koje zakone primjenjivati, da ni oni ne bi znali“, ističe predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

Tako najnovijim zakonom nadležnim agencijama nije dozvoljeno da vrše kontrolu sprečavanja pranja novca. Ovom odlukom i ukoliko se utvrdi da je na djelu pranje novca, odgovorne za to, nema ko da sankcioniše.

A kada jedna zemlja stekne reputaciju zemlje u koju može da dolazi prljav novac, teško se te reputacije oslobađa.

„Identifikuju se i dalje ti nekakvi tokovi novca, gdje bi se moglo izvući šta je to nedozvoljeno, šta je prljav novac i šta je novac koji služi za finansiranje terorističkih aktivnosti, ali je sad pitanje ko će to sankcionisati i ko će to, nakon identifikovanja, reći da nije dozvoljeno.

Ili će ovakva poruka koju sada šalju, biti jedna poruka onima koji planiraju da se bave tim, da kažemo evo BiH je neuređena država, tu razne aktivnosti mogu da prođu ispod radara, odnosno iako se na tom radaru ustanove, ne postoji sankcija“, ističe poslanik u Predstavničkom domu parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić.

Poslovni subjekti su u bezizlaznoj siuaciji, jer kako god postupe izlažu se sankcijama. Ukoliko ne poštuju Zakon o sprečavanju pranja novca BiH, kazne su i do 20.000 maraka, a ukoliko ga poštuju, izlažu se mogućnosti krivičnog kažnjavanja po zakonima Republike Srpske, sa kaznom zatvora do pet godina.

„Anarhija sama po sebi će značiti privlačenje sivog kapitala, Republika Srpska će postati interesantan prostor, oaza za privlačenje i promet nelegalnih finansijskih tokova.

Naravno sa tim tokovima i nosioci, koji učestvuju u takvim procesima, po pravilu razaraju sistem, i ekonomski i politički i privredni sistem, jer takvim nosiocima ne odgovara stabilna situacija, a to je situacija koja je područje pakla za privredu“, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Ukoliko zbog ove situacije BiH dospije na sivu listu Manivala, to bi moglo značiti gubitak tržišta za izvoznike, kao i onemogućeno slanje novca dijaspore, upozoravaju ekonomisti.