Smještena u samom srcu Tuzle, sa novom kupolom i munarom, jedan od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini Šarena džamija, svečano će biti otvorena 5. maja u okviru manifestacije “Dani vakufa 2025”.

Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije iznosila je oko 2,1 milion KM, a u potpunosti je finansirana od Generalne direkcije vakufa Republike Turske, posredstvom Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH. Zahvaljujući tome, Šarena džamija poznata i pod imenima Časna, Atik, Gradska, te Behram-begova – vraćena je u oblik koji podsjeća na njen prvobitni izgled. Protokol o restauraciji potpisan je 2017. godine, a radovi su započeli 2018, piše Preporod.

Radove su osim Vakufske direkcije pratili i stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika BiH. Rekonstrukcija je bila izrazito složen i zahtjevan proces, od istražnih radova i projektovanja, pa sve do same izvedbe.

Danas Šarenu džamiju krase bogati zidni motivi koji, pored duhovnog značaja, ostavljaju snažan vizuelni dojam i podsjećaju na bogatu kulturno-historijsku baštinu.

Prelijepa unutrašnjost Behram-begove džamije svjedoči o njenoj izuzetnoj umjetničkoj i arhitektonskoj vrijednosti.

Viši stručni saradnik za vakufe u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla Elmedin Avdibašić je kazao da je Reljefna i slikana dekoracija jedna od glavnih odlika pseudomaurskog stila u Šarenoj džamiji ubraja se među najljepše u BiH.

- Spoj tradicijske arhitekture i stranih utjecaja rezultirao je jedinstvenim arhitektonskim izrazom - kazao je on.

Sve estetske karakteristike, uključujući obradu fasade, otvore, dekorativne elemente poput nazubljenih prsobrana i vijenaca, te unutrašnja obrada, izvedene su u pseudomaurskom maniru.

- Jedna od karakteristika Behram-begove džamije koja podsjeća na maursku arhitekturu su potkovasti lukovi iznad prozora i na trijemu. Takvi lukovi karakteristični su za islamsku Španiju, dok je bež-crvenkasta fasada u obliku linija tipična za mamelučko doba srednjovjekovnog Kaira – objašnjava Avdibašić.

Projekt rekonstrukcije obuhvatio je brojne zahvate: uklanjanje četvorovodnog krova iznad molitvenog prostora i izgradnju autentične kupole, uklanjanje trijema izgrađenog 1960. godine i njegovo vraćanje u prvobitni oblik, obnavljanje reljefne dekoracije na munari i fasadama, konstruktivnu sanaciju temelja, ojačavanje zidova, oslikavanje enterijera, kao i uređenje harema i vanjskog prostora. Kupola džamije sada izgleda kao ona iz 1888. godine.

- Nakon oštećenja drvene konstrukcije kupole prilikom skidanja olovnog pokrova, arhitekt Franc Kuril je 1895. godine izradio projekt adaptacije prema kojem je originalna drvena kupola zamijenjena četvorovodnim krovom. Drvene sofe sa baldahinom srušene su 1960. godine, a umjesto njih su izgrađene nove sofe sa osam zidanih stubova povezanih lukovima, pokrivene trovodnim krovom - naveo je.

Istražni radovi i pripreme za izradu projekta trajali su godinama. Glavna linija rasjeda neravnomjernog i nepravilnog slijeganja tla u starom dijelu grada prolazila je upravo ispod džamije, što je za geologe i statičare predstavljalo poseban izazov, pojasnio je Avdibašić.

- Unutrašnjost džamije više puta je bojena, a prilikom restauracije su provedeni istražni radovi na slikarskim dekoracijama u cilju utvrđivanja autentičnog izgleda. Nedostatak arhivske građe otežavao je donošenje odluka o kupoli i njenoj dekoraciji, no zahvaljujući stručnosti brojnih saradnika svi su izazovi uspješno prevaziđeni. Oslikavanje enterijera izvršeno je prema principima Venecijanske povelje nove boje su prirodne i nijansu svjetlije od originalnih – istakao je Avdibašić.

Šarena džamija smještena je na blagom uzvišenju u Atik mahali u Tuzli. Prvi put se spominje 1548. godine, a smatra se da je izgrađena nakon 1533. Vakuf Časne (Atik) džamije nastao je u prvoj polovini 16. stoljeća. Džamija, zajedno s medresom i mektebom, izgorjela je u požaru 10. septembra 1871. godine.

Džamiju je projektovao Franc Mihanović, dok su kasnije adaptacije rađene po projektu Franca Kurila. To je rijedak i vrijedan primjer arhitekture tog doba, a njen značaj dodatno povećava autentična slikana dekoracija, koja se – iako djelimično prekrivena – uspjela očuvati. Zbog dvobojne fasade i bogato oslikanog enterijera, u narodnoj tradiciji poznata je kao Šarena džamija, saopćeno je iz Vakufske direkcije IZ u BiH.