Iako je do Općih izbora ostalo više od godinu dana, po izjavama političara čini se kao da su nam pred vratima. HDZ BiH našao se u situaciji da od njih zavisi budućnost nove koalicije, pa su zato iskoristili priliku da kao uvjet za pregovore stave Izborni zakon, po kojem će se član Predsjedništva BiH birati na novi način. I to po principu da je važno iz kojeg kantona dolazi, što je jasno da ne bi mogao biti iz Sarajeva. Čini se da podrške za ovakvo zakonsko rješenje nema, ali sve karte su otvorene i na stolu.

Trka za Predsjedništvo BiH već je počela, HDZ BiH ne odustaje od izmjena Izbornog zakona i to na način da se odredi ko je to legitimni predstavnik hrvastkog naroda. S druge strane pojedini političari najavili su kandidaturu za člana Predsjedništva BiH kako bi stali na megdan Draganu Čoviću. Dragan Čović još nije iznio stav o tome hoće li on biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda. Ali znamo da ukoliko se odluči kandidirati njegov protukandidat bi mogao biti Zlatko Miletić, delegat u Klubu hrvatskog naroda u Parlamentarne skupštine BiH.

-Ako Dragan Čović bude kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, mislim da ću mu izaći na megdan, kazao je Miletić.

HDZ BiH ne odustaje od izmjena Izbornog zakona BiH, čini se sada više nego ikada.

-Nama uopće nije bitno niti ja smatram važnim tko će se kandidirati, nego hoće li biti dobre volje da se taj izborni zakon mijenja kako bismo osigurali da svaki narod bira svoje političke predstavnike, kazao je Zdenko Ćosić, izaslanik u Klubu Hrvata u PSBiH (HDZ BiH).

Izmjene Izbornog zakona na kojima insistira HDZ BiH preko delegatkinje Marine Pendeš u Domu naroda PSBiH tretiraju izmjene dijela zakona koji se tiču izbora članova Predsjedništva BiH koji dolaze iz Federacije BiH. Najbitniji detalje jeste da bi član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda postao onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima Hrvatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona i to: Hercegovačkoneretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom.

-Ne može beskrajno ostati nerješeno pitanje izbora članova Predsjedništva BiH i nadam se da će biti dovoljno snage među političkim partijama da se manje boje birača, jer očigledno je da se na neki način svi boje toga kako će reagovati njihovi birači na eventualno prihvatanje nekog rješenja nego da budu dovoljno odgovorni da sjednu za sto i da pokušaju naći neko rješenje. Ako to nije ovo koje predlaže HDZ, onda da vidimo koje je to drugo, kazao je Nenad Vuković, delegat u Klubu Srba u PSBiH (PDP).

-Ne postoji obaveza BiH ni po jednoj presudi da se na ovaj način bavi Izbornim zakonom. Postoji obaveza po Odlukama Evropskog suda za ljudska prava, a odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić je implementirana i ne odnosi se na Predsjedništvo. To je obaveza koju BiH ima i ima zahtjev HDZ BiH da se raspravlja o Izbornom zakonu na način kako to HDZ želi a to se zove nelegitimno predstavljanje. To što vi tražite je etničko legitimno predstavljanje koje nigdje nema u Ustavu BiH, smatra Šefik Džaferović, delegat u Klubu Bošnjaka u PSBiH (SDA).

Za Trojku su ovakve izmjene Izbornog zakona neprihvatljive, ali pristaju na razgovore, čak i na način da se članovi Predsjedništva biraju u Parlamentarnoj skupštini BiH.

-Mislim da je jasno da u ovom trenutku taj zakon, ne vidim uopšte na koji način može proći. Mislim da treba razgovarati o jednom cjelokupnom rješenju ali očigledno da je procjena HDZ BiH da je ovo neka prava prilika, kazao je Igor Stojanović iz SDP-a BiH.

Način izbora Predsjedništva BiH definiran Ustavom, pa bilo kakva suštinska promjena tog načina zahtijeva prethodnu promjenu Ustava.

A izmjene Ustava BiH moguće su jedino dvotrećinskom većinom u Parlamentarnoj skupštini BiH kako je propisano članom X Ustava. Zaobilaženje ove procedure i pokušaj da se izborni sistem preuredi običnim zakonom predstavljao bi opasan presedan i kršenje ustavnog poretka.