Američki zvaničnici su pripremili niz opcija za predsjednika SAD Donalda Trumpa kako bi povećali ekonomski pritisak na Rusiju, pošto ruski predsjednik Vladimir Putin ne žuri da preduzme korake za okončanje rata u Ukrajini, prenosi Bloomberg, pozivajući se na dobro upućene izvore.

Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti jer je riječ o privatnim pregovorima, upozorili su da Trump još nije donio nikakvu odluku jer su diplomatski napori u toku.

Ukrajina i njeni saveznici pozivaju SAD da povećaju pritisak na Moskvu, uključujući i kroz veća ograničenja izvoza energije i prihoda od nafte, kako bi je prisilile na prekid vatre pod uslovima koje je predložio Trump.

SAD i Evropska unija su već uvele neviđeni nivo sankcija Moskvi od njene invazije velikih razmjera u februaru 2022. godine, ali nisu uspjeli prmisiliti Putina da obustavi borbe, navodi američka agencija.

Razmatranja o slijedećim koracima mogla bi biti zamagljena iznenadnim povlačenjem Trumpovog savjetnika za nacionalnu  sigurnost, Mikea Waltza, i imenovanjem privremenog državnog sekretara Marca Rubija.

To bi moglo pomoći u pojednostavljivanju američke strategije sa Rubijem koji obavlja obje funkcije, jer je pristup Bijele kuće Ukrajini vođen različitim idejama visokih zvaničnika, uključujući Trumpovog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa, koji se smatra naklonjenijim stavovima Rusije, ocjenjuje Bloomberg.

Republikanski američki senator Lindsey Graham, ključni Trumpov saveznik u Senatu, rekao je da ima podršku 72 kolege za prijedlog zakona kojim bi se uvele nove "razorne" sankcije Rusiji ako Putin ne želi da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt, komentarišući Putinovu izjavu o njegovoj spremnosti da ponovo proglasi kratkotrajni prekid vatre, rekla je da predsjednik SAD želi da vidi trajni prekid vatre u Ukrajini kako bi se zaustavilo krvoproliće, navodi američka agencija.

Moskva je do sada odbijala da prihvati zahtjeve SAD za trajni prekid vatre, a Putin je zadržao maksimalističke stavove, uključujući i to da Rusija dobije kontrolu nad četiri ukrajinska regiona koje nije okupirala u potpunosti.

U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podržao je pozive na bezuslovno primirje od najmanje 30 dana.

Potpredsjednik SAD DJ Vance rekao je u četvrtak da je Trump uspio da pokrene proces, ali da je na Kijevu i Moskvi da se dogovore. 

Trump, koji teži da okonča rat i pokrene širi preoblikovanje ekonomskih odnosa između SAD i Rusije, ranije je prijetio sankcijama Moskvi ukoliko se Putin ozbiljno ne uključi u mirovne pregovore. 

Kao dio prijedloga podeljenih sa evropskim saveznicima prošlog mjeseca, SAD bi bile spremne da priznaju rusku kontrolu nad Krimom, crnomorskim poluostrvom koje je Putin anektirao od Ukrajine 2014. godine. Sporazum bi, takođe, zamrznuo sukob uglavnom duž postojećih linija fronta, dajući Rusiji efektivnu kontrolu nad dijelovima ostala četiri ukrajinska regiona. 

Težnje Kijeva ka pridruživanju NATO-u bile bi skinute sa dnevnog reda, sankcije Rusiji bi na kraju bile ukinute, a Ukrajina bi dobila bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da će svaki sporazum biti održan, navodi Bloomberg. 

Trumpova administracija, takođe, želi da Moskva vrati Ukrajini nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Evropi, koju je zauzela na početku rata. Objekat bi tada prešao pod kontrolu SAD i snabdijevao bi energijom obe strane, zaključuje američka agencija.