Južna plinska interkonekcija može postati isplativ projekat samo u slučaju da Hrvatska Elektroprivreda (HEP) i i Elektroprivrede HZ HB zajedničkim snagama izgrade hibridnu elektranu kod Mostara i na taj način povećaju potrošnju plina kako bi cijeli projekat postao isplativ, piše mostarska televizija HB, pod izravnom kontrolom HDZ-a Dragana Čovića.

Čovićeva televizija navodi da je Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji usvojen bez podrške hrvatskih predstavnika u vlasti Federacije BiH, te da taj Zakon i dalje izaziva politička i strična sporenja. Televizija navodi da su predsjednici HDZ-a BiH i SDP-a, Dragan Čović i Nermin Nikšić, u nedavnim izjavama ukazali na potrebu korekcija zakona kako bi projekt mogao krenuti u provedbu.

"Nama je cilj da imamo strateški interes od Južne plinske interkonekcije i tako komuniciramo s Hrvatskom. Naći ćemo način da korigiramo ono što treba kako bi projekt što prije išao. Za to nam treba i znanje, nemamo ga gdje je netko to locirao, treba nam ogromna količina novca koju nemamo. Morat ćemo razgovarati s prijateljima kako izaći iz toga, imamo rješenja“, rekao je Čović, misleći pri tome da potreban novac i znanje ima Hrvatska.

Nikšić je, govoreći o usvajanju zakona, dodao: "Imali smo to što smo imali, jedan pritisak, svi znamo odakle i gdje se to spomenulo i promijenio se naš dogovor. Nakon naše komunikacije, rekao sam: ‘Dragane, oprosti, ovo se promijenilo i ne mogu to vratiti na početak’. Čovjek je razumio, a mi smo tada preglasali HDZ.“

Pozivanje na famoznu "nezavisnu studiju"

Čovićeva televizija navodi da je u međuvremenu na sto stigla i "nezavisna studija" isplativosti projekta koju su izradili CEE Bankwatch Network i Aarhus Centar iz BiH, uz finansijsku podršku Europske unije i Švedske.

Studija koju niko iz BiH nije naručio ni tražio navodi krajnje proizvolje zaključke prema kojim se cijeli projekat uopše ne isplati finansirati, jer je navodno neisplativ. Ta je poruka upućena BH Gasu, koji se po svaku cijenu nastoji eliminirati iz dogovora kako bi otvorio prostor za hrvatsku kompaniju Plinacro. 

U studiji se navodi osam razloga zbog kojih se plinovod ne isplati gradititi a tri su najbitnija: 

– Plin čini tek oko 3 posto opskrbe energijom u Bosni i Hercegovini, što je notorna laž i providna manipulacija;

– Stoga nema smisla ulagati ogromne iznose u novu infrastrukturu za fosilna goriva koja će se graditi godinama, a zatim će se morati postupno ukinuti gotovo odmah po završetku zbog potrebe za dekarbonizacijom najkasnije do 2050, godiner, što je također netačno;

- Kapacitet planirane Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske bio bi šest puta veći od trenutne potrošnje plina u BiH, što je također netačno, budući da bi se izgradnjom nove mreže povečala i potrošnja plina

Dodatno, u studiji se na manipulativan način ističe da projekt neće imati finansijsku podršku iz evropskih fondova jer Evropa  navodno više ne ulaže u projekte koji se temelje na fosilnim gorivima.

(SB)