Građani Bosne i Hercegovine snalaze se u teškim ekonomskim okolnostima, ali im nedostaje dugoročno finansijsko planiranje – pokazuje najnovije istraživanje o nivou finansijske pismenosti. Iako stanovnici pokazuju visok stepen odgovornosti kada je riječ o svakodnevnom upravljanju novcem, podaci otkrivaju ozbiljnu ranjivost većine populacije.

Čak 58% odraslih osoba u BiH ne može pokriti mjesečne troškove bez pozajmljivanja novca. Još porazniji je podatak da samo 28% građana može izdržati tri mjeseca bez primanja, ako ostanu bez posla.

Ovi podaci ne iznenađuju, s obzirom na to da 68,8% domaćinstava raspolaže s mjesečnim primanjima do 1.500 KM, što onemogućava ozbiljniju štednju ili investiranje.

Građani Bosne i Hercegovine snalaze se u teškim ekonomskim okolnostima, ali im nedostaje dugoročno finansijsko planiranje – pokazuje najnovije istraživanje o nivou finansijske pismenosti. Iako stanovnici pokazuju visok stepen odgovornosti kada je riječ o svakodnevnom upravljanju novcem, podaci otkrivaju ozbiljnu ranjivost većine populacije.

Čak 58% odraslih osoba u BiH ne može pokriti mjesečne troškove bez pozajmljivanja novca. Još porazniji je podatak da samo 28% građana može izdržati tri mjeseca bez primanja, ako ostanu bez posla.

Ovi podaci ne iznenađuju, s obzirom na to da 68,8% domaćinstava raspolaže s mjesečnim primanjima do 1.500 KM, što onemogućava ozbiljniju štednju ili investiranje.

Prema riječima Azre Zaimović s Ekonomskog fakulteta UNSA, svega 35% odraslih osoba izjavilo je da pravi dugoročne finansijske planove:

“Zbog toga izostaje i penziono planiranje, što je izuzetno važno za život svakog pojedinca”, navodi Zaimović za N1.

Dodatno zabrinjava podatak da 21% ljudi u BiH nema ni štedni ni tekući račun, a ekonomski najugroženije kategorije su žene, stanovnici ruralnih područja i starije osobe iznad 60 godina.

“Domaćinstva s prihodima ispod 1.500 KM imaju velike probleme s finansijskom otpornošću. Često su to nezaposleni, žene i osobe bez pristupa internetu, kojih ima oko 268 hiljada”, dodaje Zaimović.

Bosna i Hercegovina se, uprkos izazovima, nalazi na 13. mjestu od 40 analiziranih zemalja prema stepenu finansijske pismenosti – 43% građana ima zadovoljavajući nivo znanja.

Upravljamo novcem vrlo pametno, ali znanje o inflaciji, prinosima i diversifikaciji rizika je i dalje nerazvijeno.”

Digitalna finansijska pismenost takođe je ispod evropskog prosjeka. Istraživanje pokazuje da 38% ljudi ne obraća pažnju na uslove online transakcija, dok 73% ispitanika izbjegava dijeljenje ličnih podataka – što pokazuje dozu opreza.

Potrebna edukacija od najranije dobi

Adna Omanović, članica istraživačkog tima, smatra da je obrazovni sistem ključ za promjenu:

“Naše obrazovanje o finansijama je siromašno u poređenju sa zapadnim zemljama. Potrebno je finansijsko obrazovanje uvoditi već u vrtićima, kako bi djeca učila o štednji, ulaganju i odgovornom zaduživanju.”

Finansijske vještine, uključujući prepoznavanje prevara i odgovorno upravljanje prihodima, danas su nužne. Iako građani BiH pokazuju visok nivo snalažljivosti, nedostatak sistemske podrške i stabilnih prihoda i dalje predstavlja ključnu prepreku ka finansijskoj sigurnosti.