Generacijski infrastrukturni projekat – izgradnja brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu – sve je bliži realizaciji. Dugogodišnja ideja o modernoj saobraćajnici kroz najnaseljeniji dio Unsko-sanskog kantona sada konačno prelazi iz faze planiranja u konkretne pripreme.

U fokusu je povezivanje tri najveća grada USK s mrežom brzih cesta u Hrvatskoj i Evropi, što bi moglo biti temelj transformacije ovog dijela BiH – od ekonomske mobilnosti do regionalnog razvoja i boljeg života građana.

Konkretni koraci: Pripreme za eksproprijaciju

Prema informacijama iz Gradske uprave Bihaća, JP Autoceste FBiH ovih dana finalizira tehničku dokumentaciju i priprema zvanični zahtjev za pokretanje postupka eksproprijacije zemljišta. Gradonačelnik Elvedin Sedić potvrdio je da su prvi formalni koraci već napravljeni.

“Radi se o kompleksnom projektu koji će trajati godinama, ali smo na pravom putu. Bihać će biti konstruktivan partner u svim fazama”, izjavio je Sedić.

U prvoj fazi obuhvaćena je katastarska općina Kralje u Bihaću, a svi građani čije se parcele nalaze na trasi pozvani su da se jave zbog potpisivanja sporazuma s Autocestama FBiH.

Šta donosi projekat?

• Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša planira se kao ključna os evropskog povezivanja USK-a.

• Omogućit će bolju privrednu povezanost, smanjiti vrijeme putovanja i olakšati svakodnevni život stanovnika.

• Dugoročni cilj je spajanje Krajine u funkcionalnu urbanu cjelinu, kao što je to više puta najavljivano – naročito u mandatu bivšeg premijera Mustafe Ružnića.

Faze i finansiranje

Prema riječima Mirnese Agić iz JP Autoceste FBiH, prva faza eksproprijacije odnosi se na dionicu Bihać – Cazin. Za tu fazu već je osigurano gotovo 20 miliona KM.

Na području Velike Kladuše, u blizini graničnog prelaza Maljevac, planiran je kružni tok koji će se povezivati s lokalnom infrastrukturom i velikokladuškom obilaznicom. Na trasi Cazin – Velika Kladuša predviđene su četiri petlje koje će omogućiti spajanje lokalnih cesta na brzu cestu.

Kada počinju radovi?

Ako projektno-tehnička dokumentacija bude završena, a eksproprijacija sprovedena na vrijeme, izgradnja bi mogla započeti na proljeće 2026. godine. Do tada se očekuje i okončanje idejnih projekata za cijelu trasu, kao i nastavak komunikacije sa svim lokalnim zajednicama.

Politički konsenzus i podrška

Gradonačelnik Sedić ističe da postoji širok politički konsenzus oko važnosti ovog projekta:

“Kada je Krajina jedinstvena, imamo i podršku iz Sarajeva. Ovo je strateški projekat za sve nas.”

Podršku projektu dala je i Vlada Federacije BiH, koja je osigurala sredstva za početnu fazu, a projekat aktivno podržava i ministar Almir Imširović, ističući da je riječ o “ključnoj investiciji za narednu deceniju”.

Brza cesta kroz Krajinu više nije samo ideja – to je infrastrukturni pravac koji će osnažiti regiju, zadržati mlade, otvoriti privredu i povezati Unsko-sanski kanton s Evropom.

Prva lopata je još daleko, ali temelji su – napokon – ozbiljno postavljeni.

(Krajina.ba)