Evropske sigurnosne službe ne smiju izgubiti iz vida prijetnju koju predstavlja Kina, upozorava viceadmiral Peter Reesink, direktor nizozemske vojne obavještajne službe MIVD. Iako je ruska agresija na Ukrajinu i dalje u središtu pažnje, Reesink u intervjuu za Politico ističe da kineski cyber kapaciteti predstavljaju daleko ozbiljniju opasnost.

„Kina ima veoma složen i dobro organizovan cyber sistem, čije pune mogućnosti još nismo u stanju sagledati“, kaže Reesink. „Rekao bih da je to prijetnja čak i veća od Rusije.“

U godišnjem izvještaju koji je MIVD objavio krajem prošlog mjeseca, naglašava se sve čvršće geopolitičko, ekonomsko i vojno partnerstvo između Rusije i Kine, te rizici koje ono nosi za Evropu. Navodi se da Rusija intenzivira hibridne napade na Nizozemsku i njene saveznike, dok američke obavještajne službe upozoravaju na kinesku hakersku grupu Salt Typhoon, koja je više od godinu dana imala pristup američkim telekomunikacijskim kompanijama.

„Nešto slično se dešava i u Evropi, iako ne u tolikoj mjeri kao u SAD-u“, kaže Reesink, napominjući da je Kina ciljala desetak evropskih država. „Ali ono što trenutno možemo vidjeti samo je mali dio kineskog cyber aparata.“

MIVD-ov izvještaj otkriva i da je Rusija prošle godine pokušala sabotirati evropske izbore cyber napadima na web stranice povezane s nizozemskim političkim partijama i javnim prevozom – s ciljem otežavanja glasanja građanima.

Reesink naglašava da ovakvi pokušaji uplitanja nisu ograničeni samo na Nizozemsku: „Imamo informacije o ruskom miješanju u izbore u više zemalja, i to ne samo putem dezinformacija. Uglavnom se radi o državama koje su nekada bile pod ruskim utjecajem.“

Pripreme za mogući ruski napad

Prema Reesinku, najopasnija prijetnja iz Rusije nije samo hibridno djelovanje, već stalno jačanje vojne moći, što može ukazivati na pripreme za budući sukob. Prema podacima Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), Rusija je 2024. godine potrošila čak 149 milijardi dolara na odbranu – 38% više nego prethodne godine i dvostruko više nego 2015.

„Rusija trenutno proizvodi više artiljerije nego što joj je potrebno za rat u Ukrajini, i to uz podršku drugih zemalja“, upozorava Reesink. Dodaje i da se novo oružje premješta prema granicama NATO-a – uključujući baltičke zemlje i Finsku.

„To je jasan signal da grade kapacitete“, ističe. Ipak, prema trenutnim procjenama MIVD-a, predsjednik Putin još nije spreman za novi rat.

Reesink procjenjuje da bi Rusiji, u slučaju mirovnog sporazuma s Ukrajinom, bila potrebna samo godina dana da se pripremi za novi sukob – pod uvjetom da zadrži sadašnji tempo proizvodnje i političku odlučnost.

„Nizozemska, kao i ostale članice NATO-a, trenutno je u fazi povišene pripravnosti“, kaže Reesink. „Većina ministarstava je suočena s budžetskim rezovima – osim sektora odbrane. Na političkom nivou, gotovo da i nema rasprave o potrebi za pripremama.“

On priznaje da je Evropa predugo zanemarivala vlastitu sigurnost: „Moram priznati da smo posljednjih 20–30 godina bili previše opušteni. Ali sada se svijest vraća.“

Trump – dodatna neizvjesnost

Uz prijetnje iz Kine i Rusije, evropske obavještajne agencije brine i povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a. Od novembarske pobjede, Trump nastoji ojačati političku kontrolu nad američkim obavještajnim agencijama – smanjenjem budžeta, marginalizacijom neistomišljenika i postavljanjem lojalista na ključne funkcije. Kritičari tvrde da time ugrožava nezavisnost i efikasnost sistema.

„Nije baš ohrabrujuće kada vidite da rukovodioci američkih agencija moraju tražiti novi posao“, rekao je Reesink.

Ipak, smatra da je Trumpov povratak probudio Europu: „To je bio dobar poziv za buđenje za Europu. Postala je očita potreba da nešto uradimo s europskog aspekta.“

On navodi jedan primjer: „Prije nekoliko sedmica imali smo sastanak u Briselu, civilne i vojne obavještajne agencije. Mislim da su po prvi put svi direktori bili prisutni.“

Iako naglašava da je saradnja između europskih i američkih službi još uvijek snažna, Reesink upozorava da Europa mora biti oprezna: „Na operativnom nivou postoji snažna i korisna saradnja koja traje godinama. To se neće promijeniti preko noći.“

Međutim, priznaje da se Evropa ne može opustiti i da možda mora razmotriti nove modele dijeljenja obavještajnih podataka sa SAD-om, naročito jer je Trump u više navrata ponavljao ruske narative o ratu u Ukrajini.

„Mi procjenjujemo nivo, količinu i intenzitet saradnje... što na kraju može značiti da mijenjamo način na koji sarađujemo sa SAD-om“, zaključio je Reesink, prenosi Politico.