Predsjedništvo BiH naredne sedmice trebalo bi razmatrati Nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu. U okviru korigovanog budžeta je i prijedlog SNSD-ovog ministra finanisija da se dug slovenskom Viaductu isplati iz dobiti Centralne banke od 200 miliona maraka. Hoće li ovakav budžet dobiti podršku? Ko je za, a ko protiv?

Očekivano je da će predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović podržati prijedlog stranačkog kolege ministra finansija Srđana Amidžića. Protiv budžeta glasat će član Predsjedništva Željko Komšić. Hoće li ovakav budžeta dobiti podršku ili ne zavisi od Denisa Bećirovića? Njegovi stranački partneri iz Vijeća ministara glasali su protiv. To bi u konačnici značilo da se sve vraća na početak i da je potreban novi prijedlog kako da država otplati dug Viaductu koji je napravio njen entitet Republika Srpska.

Iz Centralne banke izričiti: Ne daju novac sve dok im je ugrožena imovina.

“I dalje ostajemo potpuno opredijeljeni da zaštitimo interes Centralne banke, ali i kao vrhovna monetarna vlast u zemlji, kao institrucija koja je zadužena za finanijskiu stabilnost Bosne i Hercegovine, imamo obavezu da zaštitimo finansijski sistem Bosne i Hercegovine, i to na ovaj način i radimo”, poručila je Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Podrška rukovodstvu banke stiže i od Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Državnog parlamenta. Upućen je i poziv nadležnima da ispitaju sve okolnosti ovog slučaja.

“Želimo da uključimo i visoko sudsko i tužilačko vijeće, ali i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da se aktivno uključi u smislu gdje je došlo do propusta i zašto je Centralna banka kao institucija Bosne i Hercegovine, koja nije strana u postupku, uključena u cijelu ovu priču. Gdje su nastali propusti u proteklom periodu - otprilike, imamo saznanja i dokumente o ovoj temi”, rekla je Ermina Salkičević Dizdarević, predsjedavajuća Komisije za reforme i razvoj Bosne i Hercegovine (SDP).

Dok slučaj istražuju tužilaštva, sve je izvjesnije i da će kreditni rejting trpjeti. Bosna i Hercegovina polako ali sigurno gubi kredibilitet.

“Ono što Bosnu i Hercegovinu dodatno opterećuje je zaduženost oba enititeta. A poseban je problem i to što imamo, izgleda - kao što vidimo u slučaju Viaduct - puno prijetećih dugova koji se kriju u entitetima, prije svega, u RS-u, a koji iznenadno dolaze na naplatu, mada to ne bi trebalo biti iznenađenje. Javnih sredstava nema dovoljno da se to sanira, a da se istovremeno potakne razvoj ekonomije”, istakao je ekonomski stručnjak Igor Gavran.

Razvoj ekonomije u drugom planu. U prvom – dobro poznato prebacivanje odgovornosti i nepronalaženje adekvatnog rješenja. Za to vrijeme - kamata raste i danas je izgubljeno devet hiljada eura.