Predsjedništvo BiH je 12. maja razmatralo situaciju u Bosni i Hercegovini "povodom napada organa vlasti entiteta Republika Srpska na ustavni poredak".

Usvojen je i zaključak kojim se, između ostalog, traži i asistencija EUFOR-a policijskim strukturama Bosne i Hercegovine pri izvršavanju naloga Suda Bosne i Hercegovine za hapšenje Milorada Dodika, piše pravni ekspert Enver Išerić za Preporod.info.

Željka Cvijanović je, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, uložila veto na taj zaključak. Uloženi veto jučer je potvrdila i Narodna skupština entiteta Republika Srpska.

Članom V 2.(d). Ustava Bosne i Hercegovine propisano je:

"Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član s te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka."

Narodna skupština RS-a je na jučer održavnoj sjednici potvrdila veto Željke Cvijanović – članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrane s teritorije tog entiteta. Ona je, obrazlažući uloženi veto, istakla:

"zaključak koji je usvojen preglasavanjem, sastoji se od osam segmenata – tačaka i kaže da se među njima, po destruktivnosti po vitalni interes RS-a, posebno izdvajaju sljedeći:

1) proglašavanje zakona, odluka i zaključaka Narodne skupštine RS-a protivpravnim i destruktivnim po ustavnopravni poredak BiH,

2) zahtjev za smjenom rukovodilaca u policijsko-sigurnosnim agencijama na nivou BiH zbog neprovođenja odluka neustavnog Tužilaštva, odnosno Suda BiH,

3) pozivanje snaga EUFOR-a da obezbijede asistenciju policijsko-sigurnosnim agencijama na nivou BiH, Federacije BiH i Distrikta Brčko BiH prilikom provođenja odluka neustavnog Tužilaštva, odnosno Suda BiH."

A, podsjećamo da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu broj "U 7/25"  privremeno stavio van pravne snage Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

E, sada, pogledajte. Ustavni sud je te neustavne zakone stavio van snage, do donošenja konačne odluke. I konačna odluka će biti ista, to je jasno svima.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine proglašava iste zakone, odluke i zaključke Narodne skupštine RS-a protivpravnim i destruktivnim po ustavnopravni poredak BiH. Na taj zaključak uloži se veto, koje potvrdi Narodna skupština RS-a i oni neće stupiti na snagu.

Šta to praktično znači? Znači li to da neustavni zakoni postaju ustavni? Ne znači, jer postoji odluka Ustavnog suda na koju se ne može uložiti veto.

Ovdje se pojavljuje problem zbog toga što na svaku odluku Predsjedništva može biti uložen veto, odnosno, svaka odluka može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je izabran član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom. I tako Predsjedništvo može biti trajno blokirano. A cilj je SNSD-a blokirati državu i njene institucije i proglasiti RS nezavisnom državom.

Zbog toga, sve odluke entiteta koje su suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine, može razmatrati Ustavni sud. Ali, da bi Ustavni sud razmatrao zakone i druge odluke entiteta, ovlašteni predlagač – pokretač spora – mora to zatražiti. A ovlašteni pokretači spora su član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

Ustavom je Bosne i Hercegovine (član VI. 3. a.) propisano : " (a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta te između institucija Bosne i Hercegovine,..."

Znači, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je posljednja i konačna instanca koja rješava sporove (bilo koje sporove) između Bosne i Hercegovine i entiteta. A spor nastaje i kada entitetski parlament proglasi odluku institucije Bosne i Hercegovine, odnosno Predsjedništva Bosne i Hercegovine, destruktivnim po vitalni interes entiteta.

Ustav Bosne i Hercegovine vrlo jasno propisuje da, ukoliko odluka o vetu bude potvrđena dvotrećinskom većinom glasova u roku od deset dana po upućivanju entitetskom parlamentu, odluka Predsjedništva neće imati učinka.

Tu ništa nije ni nejasno, a nije ni sporno. Ali, ako donosioci tih odluka, odnosno članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i dalje stoje na stanovištu da je njihova odluka, koju je osporio entitetski parlament, u skladu s Ustavom i da nije destruktivna po interes entiteta, zašto ne pokrenu spor pred Ustavnim sudom?

Jer, ponavljam: "Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta..."

Ili članovi Predsjedništva smatraju da spor između Predsjedništva i entitetskog parlamenta, koji je blokirao njihove odluke, ne postoji.