Poziv na primirje u Ukrajini je prijedlog koji Kremlj ne može ni odbiti ni prihvatiti, ali ga on može prisiliti na nezgodan izbor da otkrije prave ciljeve ruskog predsjednika Vladimira Putina u njegovom brutalnom ratu, piše CNN u analizi. Evropski čelnici uhvatili su se u koštac s pitanjem mogu li mirovni pregovori o Ukrajini dovesti do bilo čega smislenog, kako bi prisilili Moskvu na prekid nasilja upravo kada se čini da želi eskalirati napade u ljetnim mjesecima koji dolaze.

To također daje najvećoj evropskoj vojsci, ukrajinskoj, nešto više od 30 sati da pripremi svoje snage na prvoj crti za mogućih mjesec dana napetog mira, a zatim sedmice ozbiljnih pregovora u kojima će se odlučivati o granicama ukrajinske zemlje.

Ukrajina, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Poljska nisu imali mnogo izbora: javni gubitak strpljenja Trumpove administracije, ponekad s Moskvom, ali i s Kijevom, nosio je rizik da Bijela kuća jednostavno "krene dalje". To bi moglo dovesti do toga da Sjedinjene Države prekinu pomoć Ukrajini, kao i svoje napore za mirno rješenje, što bi bila potencijalna katastrofa za europsku sigurnost.

"Evropa prisiljava Bijelu kuću da se uključi i nadzire primirje"

Ogromni diplomatski napori francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i, naravno, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tijekom protekle sedmice doveli su Bijelu kuću u poziciju da mora podržati izravni evropski pokušaj preuzimanja kontrole nad ishodom najvećeg rata na kontinentu od 1940-ih.

Evropa nameće Rusiji prijedlog koji su prvotno iznijeli SAD i Ukrajina - 30-dnevno bezuvjetno primirje, ponuđeno nakon bilateralnog sastanka u Saudijskoj Arabiji prije gotovo dva mjeseca. Također prisiljava Bijelu kuću da se uključi, nadzire primirje i zatim podrži teške posljedice - Macron ih je nazvao "ogromnim sankcijama" - ako inicijativa propadne.

Sada prethodni odgovor Kremlja, "moramo razgovarati o nijansama", nije dovoljan. Mora se složiti, osporiti ili ignorirati prijedlog. Vjerovatno će, kao što smo vidjeli u prošlosti, smisliti zamršenu reakciju.

"Najznačajniji diplomatski trenutak rata"

Rusija bi se mogla složiti s primirjem, ali zatim dovesti do porasta nasilja za koji može optužiti Ukrajince. Ili može osporiti određene elemente prijedloga, naprimjer borbu samo protiv ukrajinskih snaga unutar ruskih regija Kursk ili Belgorod, što bi navelo Bijelu kuću da se zapita treba li ljutito odbaciti rusko djelomično pridržavanje primirja.

Moskva bi mogla odlučiti potpuno ignorirati prijedlog i pokušati okrenuti situaciju u svoju korist još jednim razgovorom između Putina i Trumpa.

Ovo je najznačajniji diplomatski trenutak rata, možda najvažnija deklaracija tokom sukoba do sada i svakako najvažnijih 36 sati otkako se Putin suočio s pobunom svog najbližeg saradnika Jevgenija Prigožina u junu 2023. Vrijeme je ozbiljan problem: nešto što treba trajati 30 dana mora se pripremiti u 30 sati.

"Rizik za Kijev i Evropu tokom sljedećeg mjeseca mogao bi biti značajan"

Za Ukrajinu i njezine saveznike ostaju velika pitanja o tome kako će primirje stupiti na snagu. Može li Kijev narediti svojim snagama da se ne bore u samoodbrani? Ako SAD treba nadzirati primirje, kao što je Macron sugerirao, ima li spremne opcije, u odgovarajućoj kvaliteti i količini, za proučavanje stotina kilometara borbenih linija?

Jasni dokazi o ruskom kršenju primirja bit će ključni za pomoć Ukrajini i Evropi da odgovore na val ruskih dezinformacija i optužbi koje bi mogle pratiti primirje.

Rizik za Kijev i Evropu tokom sljedećeg mjeseca mogao bi biti značajan. Ukrajina bi mogla izgubiti teren dok njezine trupe ublažavaju odgovore na ruske napade tokom primirja. Bijela kuća bi mogla izaći iz procesa i ponovno se vratiti stavu da je Zelenski problem.

"Trumpov gubitak strpljenja vjerovatno bi bio štetniji za Kijev nego za Moskvu"

Evropsko jedinstvo, prikazano danas u Kijevu i podržano od više od deset zemalja od Novog Zelanda do Kanade, može se samo smanjiti nakon trenutnog vrhunca, posebno ako američka podrška Ukrajini oslabi.

Ali cijena nedjelovanja, kao što je bio slučaj u Evropi 1930-ih, dosad je bila veća. Trumpov gubitak strpljenja s možda najsloženijim problemom u njegovom mandatu vjerovatno bi bio štetniji za Kijev nego za Moskvu. Da Putin ima još dva mjeseca da napada kijevske borbene linije, Zelenski bi se suočio s još jednom strašnom zimom.

"Čini se da ne misle da Putin želi mir"

Ukrajina i njezini evropski saveznici svojim prijedlogom za primirje pokušavaju saznati želi li Putin uopće bilo kakav mir. Put koji su odabrali da bi došli do toga još je nejasan i pod velikim utjecajem Putinove manipulacije.

Slušajući čelnike pet najvećih evropskih vojski danas u Kijevu, činilo se da većina smatra da Putin ne želi mir i neće zaista razmotriti mjesec dana primirja. Tih pet čelnika suočava se s teškim razdobljem od nekoliko tjedana utvrđivanja te činjenice, a zatim složenog uvjeravanja Trumpa da mora zauzeti još čvršći stav prema Rusiji od svog prethodnika Joea Bidena.

Put koji europski čelnici vjerojatno predviđaju je pogoršanje rata u kojem Putin krši primirje, suočava se s "ogromnim sankcijama", a Evropa mora pojačati svoju vojnu potporu Ukrajini. Izgleda da ne misle da Kremlj želi da rat prestane. U sedmicama koje dolaze, čini se, namjeravaju dokazati Trumpu da je doveden u zabludu te dovesti njegovu Bijelu kuću u svoj tabor, zaključuje CNN u svojoj analizi.