Britanska ratna mornarica priprema se za lansiranje stotina podvodnih dronova pogonjenih umjetnom inteligencijom koji će detektirati ruske podmornice i štititi ključnu pomorsku infrastrukturu, objavio je britanski Times.

Ti autonomni dronovi, koje Times opisuje opisani kao "konstelaciju" podvodnih senzora, dio su novog sustava pod nazivom Lura, koji je razvila europska obrambena tvrtka Helsing.

Dronovi će moći neprimjetno patrolirati oceanima do tri mjeseca u komadu, u realnom vremenu detektirajući i identificirajući neprijateljske podmornice po njihovim jedinstvenim akustičnim potpisima.

Temelje se na tajnoj arhivi zvukova podmornica

Prema pisanju Timesa, sustav se oslanja na povjerljivu arhivu zvučnih zapisa podmornica koju su tijekom 56 godina prikupili operateri sonara britanske ratne mornarice. Sustav Lura koristi te podatke kako bi razlikovao ne samo različite klase podmornica, već i pojedinačne podmornice unutar iste klase.

"Lura ih detektira kako bi naša mornarica mogle odvraćati prijetnje", rekao je Gundbert Scherf, suosnivač tvrtke Helsing, pa dodao: "Moramo iskoristiti nove tehnologije kako bismo pratili tempo prijetnji protiv naše infrastrukture, teritorijalnih voda i načina života."

Dodao je da "primjena umjetne inteligencije može 'osvijetliti oceane' i odvratiti naše protivnike".

Tihi, nevidljivi i jeftini

Dronovi su mali, opremljeni naprednim senzorima, ali se kreću bez propelera. Tiho klize kroz vodu, što ih čini teško uočljivima i energetski učinkovitima.

Bivša inženjerka oružanih sustava u ratnoj mornarici, a sada voditeljica pomorskih operacija u Helsingu, Amelia Gould, istaknula je: "Savršeni su za lov na podmornice jer nemaju propelere i klize kroz vodu. Sustav Lura s vremenom će postajati sve bolji."

Lura koristi podvodne dronove tipa SG-1 Fathom, koje je prvotno razvila partnerska tvrtka Blue Ocean za praćenje migracije kitova i promatranje podvodnog okoliša.

Helsingov glavni tehnološki stručnjak Niall Cartwright objasnio je: "Jedan ovakav uređaj sam po sebi ne može puno, ali činjenica da su toliko jeftini i jednostavni omogućuje da ih rasporedite u more stotine ili tisuće. Kad detektiraju nešto - rusku podmornicu ili neuobičajenu aktivnost - izrone i pošalju informaciju natrag. Neprijatelj će dvaput razmisliti prije nego ponovno pokuša."

"Podvodne uši" na strateškim pomorskim prolazima

Planira se da Lura bude raspoređena duž strateških pomorskih točaka poput tzv. GIUK-prijelaza, područja između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koje je ključno za pomorski promet, kako bi se uočilo svako sumnjivo kretanje.

Cilj je stvoriti mrežu podvodnih detektora koja će moći na vrijeme otkriti prijetnje poput podmornica ili pokušaja sabotaže podmorske infrastrukture, mnogo prije nego što bi došle do kritičnih zona.

Sumnjivi napadi na europsku infrastrukturu

Od 2022. dogodilo se više incidenata oštećenja podmorske infrastrukture u Europi, uključujući energetske kablove, telekomunikacijske linije i plinovode, što je izazvalo zabrinutost da bi Rusija mogla stajati iza tih sabotaža kao dio hibridnog ratovanja.

Među tim slučajevima su eksplozije na plinovodu Sjeverni tok, puknuće plinovoda između Finske i Estonije te presijecanje više komunikacijskih kablova koji povezuju baltičke države s kontinentalnom Europom.

Unatoč uzorku i indicijama, neimenovani američki i europski obavještajci rekli su Washington Postu da su incidenti "vjerojatno nesreće", koje pripisuju "starim brodovima i neiskusnim posadama", navodeći povjerljive podatke koje nisu objavili.

Finski i njemački čelnici ranije su izravno optuživali Rusiju, dok je bivši šef finske obavještajne službe Pekka Toveri teoriju o nesrećama odbacio kao "potpunu glupost", ustvrdivši da se incidenti savršeno uklapaju u obrazac Moskve o "agresiji koja se lako može zanijekati".

Finski Nacionalni ured za istrage još uvijek vodi istragu i navodi da je "preuranjeno" donositi konačne zaključke.