Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Suda Bosne i Hercegovine da raspiše crvenu potjernicu za predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i predsjedavajućim Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem, prenosi Stav.ba.

- Upravo me pozvao predsjednik Aleksandar Vučić da mi saopći da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za mnom - rekao je čelnik RS-a i bjegunac od bh. pravosuđa 2. aprila.

Sud Bosne i Hercegovine je 27. marta tražio od Interpola raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom, koji je uprkos centralnoj potjernici u BiH, redovno izlazi iz BiH preko granice i vraća se, iako obavezu njegovog hapšenja imaju sve sigurnosne agencije, uključujući i Graničnu policiju BiH.

Dodikovo hapšenje u BiH se odgađa, jer su "sigurnosne agencije u zemlji ocijenile da je njegovo hapšenje visokorizično, budući da ga čuva žandarmerija MUP-a Repubile Srpske, naoružana dugim cijevima". Barem je tako javnosti servirana informacija.

Srbija je ekspresno uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH, a nakon nje je to uradila i Mađarska. Interpol je uvažio zahtjev Srbije.

Interpol Beograd u svom je prigovoru naveo da je u zahtjevima za raspisivanje međunarodnih potjernica "prekršen član 3. Statuta Interpola".

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić tada je istakao da su Dodik i Stevandić državljani Srbije, te da će "Republika Srbija čvrsto i odlučno štiti prava i interese svojih državljana, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou."

Član 3. Statuta Interpola glasi:

"U organizaciji je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost ili intervencija u pitanjima ili slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu".

U obrazloženju stoji da je krivično djelo za koje je traženo aktiviranje potjernice, napad na ustavni poredak političko pitanje, i da Interpol ne postupa po takvim zahtjevima.

Napad na ustavni poredak nije političko pitanje. Nema tu vjersku, vojnu, niti rasnu pozadinu. Napad na ustavni poredak isključivo je pravno pitanje. 

Krivični zakon Bosne i Hercegovine, u izmjenjenom i dopunjenom članu 156 (nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta) glasi:

"Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izreći će se mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti."

Međutim, niko od državnih institucija, ministarstava, ministara, nije reagirao ekspresno kako je to uradila Srbija i njeni zvaničnici. Niko se nije pomjerio s mjesta da stupi u kontakt sa Glavnim uredom Interpola u Lyonu.  

Umjesto takve, očekivane reakcije, dobili smo "naknadnu pamet", ministra (za sve) vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji se, dok je bio na odmoru u Dubaiju (tako je pojasnio javnosti) pohvalio, priloživši i fotografiju, da se sastao sa direktorom Interpola Ahmedom Nasserom al Raisiem. Tačnije, otišao na odmor, ali je radio. 

Potom je kazao da mu je direktor Interpola, koji je inače iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, detaljno pojasnio sve oko slučaja "Dodik". Nikome i dalje nije jasno zašto se sastao s njim. Privatno ili službeno? Zbog sebe (ne daj Bože gibetiti) ili zbog zaštite države? 

U razgovoru za Raport Konaković je otkrio detalje sastanak.

- Razgovarao sam i sinoć sa šefom Interpola, i to u vrlo aktuelnom trenutku za nas. Razgovarali smo naravno o ovom predmetu, ali i iz ugla politike kako bismo pojasnili našoj javnosti kako neki političari zloupotrebljavaju sastanke sa šefom Interpola – rekao je Konaković.

Jasno je stavio do znanja da nikakve intervencije ne mogu imati efekte na rad Interpola.

- Tu rade ljudi različitih profesija, iz različitih zemalja i nema utjecaja politike. To je bilo vrlo važno da se razjasni, da nema političkog intervencionizma. Pojasnio mi je da postoje pravilnici koji su striktni i koji tretiraju ovaj politički kriminal, državne udare… U tim slučajevima Interpol ne postupa kao u slučajevima običnog kriminala – naveo je Konaković.

Istakao je kako Dodik i njegova ekipa šire propagandu da je Interpol potvrdio da se radi o "politički motiviranom slučaju".

- Zato mi je drago da se ovaj sastanak desio, jer razbija laži Milorada Dodika. On je počinio kriminal koji nije njihova osnovna djelatnost. Oni su to jasno precizirali u svojim pravilnicima. Imate još pučista koji su po svijetu radili vojne udare, ali nisu na spisku Interpola. Da je u pitanju neki drugi kriminal, Interpol to ne bi spriječilo da raspiše potjernicu - istakao je Konaković.

Milorad Dodik nije počinio nikakav politički niti "obični" kriminal.

Milorad Dodik i Nenad Stevandić su osumnjičeni za krivično djelo koje tretira Krivični zakon BiH. Schmidt je upravo zbog toga što je Dodik godinama u NSRS-u usvajao antidejtonske i antiustavne zakone, koji ruše ustavni poredak BiH, i izmjenio član 156. kako bi napokon bio kažnjen za sve što radi nezakonito.

Podsjetimo, do Schmidtove intervencije na Krivični zakon BiH samo onaj ko bi upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokušao da promijeni ustavni poredak bio bi krivično gonjen i kažnjen.

Dodik je toga bio svjestan i stoga je neometano godinama hodao po crvenoj liniji pjevajući "ne može mi niko ništa", znajući da neće odgovarati jer nije upotrijebio niti zaprijetio upotrebom sile.

No, Schmidt je to presjekao, te dodao u članu 156. "ili na neki drugi protivpravan način", što je otvorilo vrata državnim tužiocima da reagiraju na svaki antidejtonski i antiustavni potez.

Da li se može argumentirano utjecati da Interpol raspiše, ne raspiše ili čak i povuče crvene potjernice? Može li se lobirati? 

Slučaj "Dobrovoljačka"

Može. Dokazao nam je to nekadašnji ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Tarik Sadović, koji je 17. maja 2009. godine naredio Uredu za saradnju s Interpolom BiH da odmah kontaktira Glavni ured Interpola u Lyonu i zatraži povlačenje potjernica protiv više osoba iz BiH, povezanih sa takozvanim slučajem "Dobrovoljačka". 

Raspisivanjem ovih potjernica, NCB Interpol Beograd, prekršio je član 3. Statuta Interpola i potjernice raspisao isključivo iz političkih razloga, a srbijansko Tužilaštvo i Ministarstvo pravde su se u međuvremenu, oglušili o sve zahtjeve Tužilaštva i Ministarstva pravde BiH, koji su od njih tražili da im ustupe vođenje krivičnog postupka i sve eventualne, do sad prikupljene dokaze u takozvanom slučaju "Dobrovoljačka".

Generalni sekretarijat Interpola 2. jula 2009. donio je odluku kojom su crvene potjernice Beograda protiv državljana BiH u slučaju "Dobrovoljačka ulica" i definitivno obustavljene.

Bila je to velika diplomatska pobjeda ministra sigurnosti Tarika Sadovića, jer su usvojeni njegovi pravni argumenti koje je iznio tokom posjete Generalnom sekretarijatu Interpola u Lyonu.

Zašto Konaković nije uradio što i Sadović? Otišao iste sekunde nakon što je Sud BiH zatražio raspisivanje crvene potjernice, pravno potkovan, sa registratorima pod miškama, te čvrstim argumentima, a ima ih napretek, pojasnio da se ne radi o članu 3., da nije nikakav politički progon, već krivično djelo.

Iako teška srca, mora im se priznati, Srbija je to odradila briljantno. Bosna i Hercegovina, njeni "zaštitnici" na funkcijama, nisu prstom pomjerili, već nam naknadno s odmora iz Dubaija pojašnjavaju i uvjeravaju nas da se ništa nije moglo uraditi i da niko ne može intervenisati.

Tarik Sadović, nekadašnji ministar sigurnosti BiH

Tarik Sadović je primjer od prije 16 godina da itekako može, ali kada odeš u Lyon i čelnicima Interpola podastreš dokaze. Suočiš se s njima "face to face", oni svoje argumente, a ti svoje. Pa čak i da ne upali, vrijednoga je znati da je neki Konaković (ili bilo koji drugi bh. funkcioner) pokušao uraditi ama baš sve kako bi zaštitio ovu državu od secesionista i počinilaca krivičnog djela. 

I za kraj, vrijedne spomena je baronesa Arminka Helić, koja se za BiH bori srčanije i više od većine onih koji sjede zavaljeni u udobne funkcionerske fotelje. Ona je to ponajbolje možda u samo nekoliko rečenica pojasnila nedavno u autorskom tekstu za Jerusalem Post.

"U središtu ovog slučaja nije politički progon, već ozbiljna pravna i ustavna kriza koju je stvorio Dodik. U februaru ga je Sud BiH osudio za odbijanje da provede konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH i Ureda visokog predstavnika (OHR). Osuđen je na godinu zatvora i diskvalifikovan sa javne funkcije na šest godina. Optužbe se nisu odnosile na govor ili diplomatiju, već na ponovljeno, namjerno kršenje vladavine prava i pokušaje da sebe i bosanski entitet RS stavi iznad državnog ustava", navela je Helić.