Komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju obilježena je 80. godišnjica tzv. Blajburške tragedije uz poruku predsjednika Vlade i Sabora Andreja Plenkovića i Gordana Jandrokovića da "Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime te teži za povijesnom istinom i dostojanstvom svake žrtve".

"Danas na 80. obljetnicu Blajburške tragedije i Križnog puta izražavamo pijetet prema žrtvama ubijenima nakon kraja Drugog svjetskog rata bez suđenja, osvetnički i kojima je oduzeto dostojanstvo", rekao je premijer novinarima nakon polaganja vijenaca.

Dodao je sa su tako velike tragedije za brojne hrvatske porodice u Hrvatskoj i u BiH desetljećima predstavljale bolni ožiljak o kojem se nije smjelo govoriti i o kojem se u široj javnosti malo znalo.

"U demokratskoj Hrvatskoj koja osuđuje sve totalitarne režime, nacistički, fašistički, komunistički, koja teži za povijesnom istinom i za dostojanstvom svake žrtve i za isticanjem pijeteta, želimo da nove mlade generacije budu upoznate i s bolnim stranicama hrvatske povijesti, upravo da se zločini kakve smo vidjeli u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon nikada ne ponove", poručio je.

Šta je o komemoriranju Blajburga rekao najugledniji hrvatski historičar?

Profesor historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ivo Goldstein ranije je u više navrata komentirao komemoriranje Blajburga i poruke koje se time šalju.   

U razgovoru za Al Jazeeru u maju 2020. godine je kazao da je komemoracija na Bleiburgu hrvatska specifičnost kao proizvod neprikladnog odnosa prema prošlosti u čije je tumačenje ušla jedna nacionalistička i šovinistička nota. Sve to, prema njegovom mišljenju vodi ka relativizaciji zločina što je generalno pogubno za kulturu sjećanja. 

“Kao što će se komemorirati nevini ljudi koji su stradali na tom prostoru, volio bih da se isto tako kaže da je u kolonama vojske NDH bilo i mnogo ratnih zločinaca. Trebalo bi nedvosmisleno osuditi ustaški režim, koji je uveo režim terora i na temelju takve politike desetke tisuća ljudi progonio i odveo u smrt”, kazao je Goldstein.

A o tome šta se tačno dogodilo početkom maja 1945 kaže:

"Početkom svibnja 1945. oko 100.000 vojnika oružanih snaga NDH, i otprilike 50.000 civila, krenulo je prema austrijskoj granici u bijegu pred partizanima. Na putu su se vodile bitke čak i nakon 9. svibnja, dana kada je službeno u Evropi završio rat. Bilo je obostrano velikih gubitaka. Neki uopće nisu stigli do Austrije, kako vojnici, tako i jedan dio civila koji su stradali kao kolateralne žrtve. Neki su bili zarobljeni u Sloveniji. Neki su uspjeli prebjeći u Austriju i od tamo ih je britanska vojska pustila da idu dalje prema zapadnim zemljama a neke je vratila natrag u Jugoslaviju.

Po zarobljavanju mnogi su bili ubijeni bez suda, i u tom smislu je počinjen ratni zločin i zločin protiv čovječnosti, ali treba reći da je među onima koji su ubijeni bilo i ratnih zločinaca. Prvo, to su bili pripadnici oružanih snaga NDH, države koja je bila zločinačka i izdajnička. To nije bila nikakva hrvatska država, kako joj to ime govori. Naime, kakva je to hrvatska država bez Dalmacije, Hrvatskog primorja, bez Baranje, Međimurja, ali koja integrira čitavu Bosnu i Hercegovinu? Osim toga, to nije bila nezavisna država, to je bio njemačko-talijanski ili nacifašistički protektorat, svojevrsna kolonija, gdje su s jedne strane Nijemci a s druge strane Talijani imali pune ovlasti i za njih nevažne poslove prepuštali su ustaškim vlastima. Drugo, među tih 100.000 vojnika bilo je više tisuća onih koji su tokom rata okrvavili ruke i koji bi na svakom sudu koji bi ih sudio i 1945. i sve do dana današnjega bili osuđeni na najteže kazne. 

Osim toga, u priči koju nam serviraju organizatori bleiburške komemoracije i drugi iz tog ideološkog tabora tvrdi se da su stradali ljudi zato što su Hrvati. Nisu tamo stradali ljudi zato što su Hrvati, nego zato što su bili integrirani u vojni ili politički aparat NDH ili su bili bliski njemu. Prema tome, kada iz te perspektive gledamo na događaje iz 1945, onda vidimo da je to puno kompleksnije, kompliciranije, nego što bi današnji organizatori tih događanja na Bleiburgu, u Zagrebu i Sarajevu željeli. Vidio sam da Biskupska konferencija BiH očitovala o ovoj krajnje nezgodnoj situaciji da se drži misa u centru Sarajeva. Ukoliko bi to bila nepolitička misa onda bih mogao prihvatiti to rješenje, ali je pitanje kako to izvesti", kazao je Goldstein za Al Jazeeru u maju 2020. godine. 

Plenković: Treba objektivno prikazati te povijesne trenutke

Zato je važno, kazao je, da obrazovni sistem zaista objektivno prikaže te historijske trenutke koje su u mnogome definirali biće hrvatskog naroda.

Naglasio je da je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman politiku pomirbe unutar hrvatskog naroda stavio među glavne prioritete.

"Ta pomirba pridonijela je jedinstvu u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu koji je temelj suvremene Hrvatske i ona je otvorila novu stranicu hrvatske povijesti te je važno da danas ovdje i nešto kasnije na Maclju s poštovanjem prema žrtvama razmišljamo o tome kako graditi Hrvatsku u kojoj je povijesna istina glavna, a u kojoj je međusobno razumijevanje i tolerancija ona vrijednost koja nas vodi u budućnost", rekao je premijer.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković napomenuo je da je Sabor pokrovitelj obilježavanja Blajburške tragedije i Hrvatskog križnog puta i tu su kako bi se ponovo prisjetili tog jednog od najtragičnijih događaja iz historije hrvatskog naroda.

Gordan Jandroković (Foto: Goran Mehkek/Cropix)

"U prvom redu prisjećamo se žrtava mnogih tisuća i tisuća ljudi koji su pobijeni bez suđenja, protivno svim međunarodnim konvencijama, vrlo brutalno, nemilosrdno organizirano i bačeni su u jame a da nisu obilježena njihova grobna mjesta. Dakle, mi smo ovdje kako bismo toj žrtvi vratili dostojanstvo, iskazali poštovanje i pomolili se da se takve stvari više nikada ne dogode", rekao je.

Jandroković: I danas neki negiraju zločin

Tu su također, poručio je, kako bi osudili taj zločin komunističkog režima koji se dogodio iz osvete i iz razloga da se eliminiraju svi oni koje su predstavnici komunističkog režima smatrali da su njihovi neprijatelji i protivnici i učinili su to vrlo svirepo tako da su se ljudi koji su tome svjedočili ili njihove obitelji bojali o tome govoriti sve do 1990.

Jandroković je rekao da nažalost i danas svjedoče pa čak i od nekih saborskih zastupnika da negiraju ili relativiziraju taj zločin za koji postoje povijesni dokazi i tako ne samo da ne poštuju žrtvu već i rade daljnje podjele unutar hrvatskog naroda 80 godina nakon tragedije.

"Hrvatska je prošla kroz totalitarizme, u Drugom svjetskom ratu imali smo ustaški režim koji smo i uvijek osuđivali. Isto tako treba osuditi i zločine komunističkog režima a kao temelj moderne Hrvatske trebamo uzeti Domovinski rat jer smo svi zajedno oslobodili državu od velikosrpske agresije i kao takvi u danas demokratskoj Hrvatskoj moramo imati snage osuditi sve ono loše iz naše povijesti, osuditi zločince i uvijek se prisjećati nevinih žrtava", rekao je Jandroković koji je kod središnjeg križa položio vijenac Hrvatskog sabora.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

U izaslanstvu Vlade uz premijera bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.