Piše: Tomislav KLAUŠKI (24sata)

Političko klatno neumoljivo mlati po hrvatskim političkim strankama i glavama njihovih lidera.

Prije godinu dana Andrej Plenković i HDZ slavili su svoju treću uzastopnu pobjedu na parlamentanim izborima i rugali se novom porazu oporbe, SDP-a i Možemo! u sjeni ustavne vratolomije s Milanovićevom premijerskom kandidaturom. Prije četiri mjeseca Zoran Milanović ponizio je HDZ-ova Dragana Primorca na predsjedničkim izborima, a SDP napuhao svoja politička jedra tom veličanstvenom pobjedom.

A ove nedjelje, Plenković je debelim plavim markerom označavao svoje pobjede, dok se SDP hvatao za glavu pred svojim porazima, nastojeći se utješiti trijumfom svojih partnerskih stranaka i kandidata.

U samo godinu dana političko klatno izmjenjivalo se između pobjednika i gubitnika. Kako je to bilo ove nedjelje?

1. HDZ

Zagreb: Andrej Plenković obratio se medijima | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Na ovim lokalnim izborima Andrej Plenković učinio je uslugu svojoj stranci i njezinim kandidatima i povukao se u pozadinu, ne smetajući vlastitim biračima i ne provocirajući istodobno birače oporbe. HDZ je u izbornu kampanju ušao praćen silaznim rejtingom u anketama, ali ipak nije izgubio niti jednu bitku koju je trebao sigurno dobiti. U savezu s Domovinskim pokretom osigurao se u Slavoniji, potvrdivši svoj status u toj regiji, uvjerljivo je trijumfirao u Osijeku, zadržao (barem zasad) prednost u njemu ključnim dalmatinskim županijama i gradovima, dok je uspio prirediti pojedina iznenađenja poput velike pobjede na izborima za gradonačelnika Siska ili puhanjem za vrat Ivici Puljku u Splitu. Mislav Herman izgubio je u Zagrebu, kako se to i očekivalo, možda i sretan da u drugom krugu ne mora proći po istom trnju kao Dragan Primorac. 

Istodobno, Plenković je mogao s velikim zadovoljstvom gledati probleme SDP-a u njihovim utvrdama, dok je pokušao pokvariti slavlje Tomislava Tomaševića u Zagrebu, tvrdnjama kako je za razvoj Zagreba prvenstveno zaslužna Vlada, a ne lokalna vlast. Morao je naprosto pljunuti u slavljenički tanjur, bilo je to jače od njega.

Ipak, konstatacija da je HDZ ponovno "poplavio" Hrvatsku, osvojio najviše županija, gradova i općina ne znači puno ako se stavi u kontekst činjenice da nije uspio (još) osvojiti najveće i razvijenije dijelove Hrvatske, poput tri najveća grada i sjevernih županija. Taj dio Hrvatske još uvijek okreće leđa HDZ-u.

2. SDP

Zagreb: Siniša Hajdaš Dončić dao je izjavu o izbornim rezultatima | Foto: Mia Slafhauzer/PIXSELL

"Milanovićev efekt" opet se nije osjetio na rezultatima SDP-a. Samo četiri mjeseca nakon velikog trijumfa predsjednika Republike uz podršku njegove bivše stranke SDP je doživio debakl u izbornim utvrdama, poput Siska i Rijeke, sakrio se iza partnerskih uspjeha u Zagrebu, krahirao (opet) u Splitu i u Osijeku, a još uvijek gaji nadu da bi netko od kandidata mogao iznenaditi u drugom krugu, primjerice u Puli i Istri. Ali to je bio hladan tuš za stranku koja se nadala da će makar sada uzletjeti na valu Milanovićeve pobjede. Da bi se sve dramatično ispuhalo.

Milanović nije doveo SDP na vlast u tri zadnja pokušaja, a nije ni pomogao SDP-u da mobilizira svoje biračko tijelo na lokalnim izborima, koliko god specifični oni bili. 

Siniša Hajdaš Dončić priznao je da su SDP-ove pobjede zasluge njihovih kandidata, dok su neuspjesi njegova odgovornost, da bi zatim skrušeno pljeskao u sjeni pobjednika Tomislava Tomaševića, projicirajući sliku predsjednika bez stranke i bez perspektive.

Koliko je SDP slavio u siječnju, toliko može plakati u svibnju. I može biti sretan da u naredne tri godine ne bi trebalo biti nikakvih izbora. 

3. Možemo!

Zagreb: Tomislav Tomašević obratio se medijima nakon rezultata izbora | Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Za platformu Možemo! na ovim izborima ima jedna dobra i jedna loša vijest. Dobra vijest je da su opet trijumfirali u Zagrebu, osvojili većinu u Gradskoj skupštini i da je Tomislav Tomašević s triput većom prednošću ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika, unatoč proteklom mandatu, organiziranoj hajci protukandidata, političkim pritiscima i opstrukcijama. 

Loša vijest je da Možemo! sa svojim kandidatima nije uspio ostvariti veliki rezultat ni u jednoj drugoj važnoj županiji, većem gradu ili općini, osim Pazina. Kao što se i očekivalo, Možemo! je postao stranka glavnog grada, vjerojatno i vodeća oporbena stranka, ali u tom gradu očito su se iscrpili svi njezini politički i kadrovski potencijali.

Na ove izbore platforma Možemo! u Zagrebu je ušla s određenim nasljeđem proteklog mandata koji joj ipak nije naštetio. Dapače, hajka na Tomaševića mobilizirala je njezine, ali ne i oporbene glasače. Ipak, platforma je ostala zamrznuta na istim kadrovskim postavkama, nije se uspjela razviti i postati bitna u drugim velikim urbanim regijama, što je loš znak za njezinu budućnost.

4. Domovinski pokret

Pripitomljeni, slomljeni, raskoljeni, izgubljeni, nerealizirani Domovinski pokret postao je fusnotom na ovim lokalnim izborima. U najvećoj i zapravo jedinoj stranačkoj utvrdi, Vukovaru, podijelio je plijen s Plenkovićevim HDZ-om, kako bi pomogao sebi, ali i šefu HDZ-a da u međusobnom ratu ne ostanu bez najvažnijeg simbola. Ivan Penava time se pobrinuo da ne doživi sudbinu Mosta koji je prije četiri godine ostao bez Metkovića, nakon čega je krenuo klizati u nebitnost. S tom razlikom da se Domovinskom pokretu to klizanje dogodilo i prije nego što su zadržali Vukovar.

Širi pogled, međutim, otkriva da je Slavonija, kao regija koja po mnogim pokazateljima zaostaje za ostatkom zemlje, ostala zatočena u kliještima HDZ-a i desnih stranaka, a Vukovar u rukama desničarskih i nacionalističkih stranaka.

5. Centar

Ivica Puljak tijesno je pobijedio i ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika Splita, a njegova Ivana Ninčević Lesandrić s tirput većim zaostatkom ušla je u drugi krug na izborima za župana Splitsko-dalmatinske županije. Hoće li mu to biti dovoljno u gradu koji - barem na redovnim izborima - nije nikada birao gradonačelnika u dva mandata? I što ako Puljak izgubi od HDZ-ova kandidata u drugom krugu: hoće li to biti kraj tog političkog projekta koji, poput Možemo!, nije uhvatio korijena izvan granica grada? I što ako Puljak pobijedi, a HDZ i Kerum osvoje Gradsko vijeće? 

Puno je pitanja u drugom najvećem hrvatskom gradu gdje je HDZ pronašao novu ljubav sa Željkom Kerumom, a Puljak se zavadio sa SDP-ovim kandidatom. Aktualni gradonačelnik pokazao je u dva navrata da zna pobjeđivati na izborima, a ovi bi mu mogli biti najteži izazov.

6. MOST

Zagreb: Nikola Grmoja o isplatama iz proračuna Grada Metkovića bratu Dragana Primorca | Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Most je na lokalne izbore poslao svoje najveće uzdanice: Božo Petrov progurao se u drugi krug izbora za dubrovačkog župana, Miro Bulj pogurnut je drugi krug izbora u Sinju, a premijerski kandidat Nikola Grmoja već je u prvom krugu izgubio na izborima u Metkoviću. Most je krenuo s terena i pokušao se na taj teren sada vratiti, ali čini se da se karizma ispuhala, a recept izlizao. Ni oni nisu proroci u svom selu.

7. Nezavisne liste i kandidati

Čak i letimičan pregled rezultata lokalnih izbora, barem onih u najvećim i najvažnijim sredinama, otkriva kako je era malih stranaka ili nezavisnih kandidata na zalasku. U Rijeci je Iva Rinčić uvjerljivo profitirala na bratoubilačkom ratu SDP-a u njegovoj stranačkoj utvrdi, u Puli gradonačelnik Filip Zoričić spašava svoju fotelju, dok je međimurski župan (u podršku SDP-a) Matija Posavec pobijedio s nevjerojatnih 80 posto glasova u prvom krugu. Šibensko-kninski župan Marko Jelić odustao je od izbora. 

Ali osim toga, na izborima nije zabilježeno nijedno veliko iznenađenje u vidu malih stranaka ili neovisnih kandidata. Velike stranke dominirale su na izborima, dok su se nekadašnje platforme i liste pretvorile u ozbiljne i relevantne stranke. 

Marija Selak Raspudić potrudila se biti ozbiljan izuzetak od postojećeg trenda i progurala se u drugi krug izbora u Zagrebu, doduše s tri puta manje glasova od pobjednika Tomaševića. 

Je li se ispraznio bazen novih kandidata ili su hrvatski birači postali zasićeni novim imenima?