Mnogo je problema unutar svake od država Zapadnog Balkana, ali i u njihovim međusobnim odnosima. Nespremnost ili svjesno odlaganje rješavanja tih problema prijeti da naruši stabilnost cijelog regiona. Neki stručnjaci upozoravaju na svojevrsni "domino efekat" - pad jedne pločice može pokrenuti lančanu reakciju. Posebno se izdvajaju političke tenzije u Bosni i Hercegovini, uključujući i pokušaje urušavanja ustavnog poretka.

"Mi i dalje imamo pitanje odnosa Kosova i Srbije. Autoritarne tendencije u regionu više nisu tendencije, već realnost. U Srbiji koncept 'srpskog svijeta' poprima strateške okvire. Također, nakon svake posjete Rusiji, u BiH rastu tenzije - pokušaji urušavanja ustavnog sistema sve su prisutniji, a uz to se produbljuje sigurnosna kriza", kaže Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Da bi rađanje novih geopolitičkih tenzija moglo imati negativan utjecaj na cijeli region, smatra i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji boravi u Sarajevu. Situaciju u regionu ocjenjuje lošijom nego prije deset godina, a tome dodatno doprinosi zastoj u evropskom integracijskom procesu.

"Zamagljena je evropska perspektiva svih država regiona. Odgovornost je obostrana - EU nije pokazala dovoljnu odlučnost za nastavak projekta ujedinjenja Evrope, a region je zapostavio reformske procese. Uz pogoršanje geopolitičkih odnosa i deficit pažnje prema Zapadnom Balkanu, teško je prevladati naslijeđene probleme", ističe Đukanović, prenosi N1.

On dodaje da je upravo taj zastoj dao vjetar u leđa nacionalističkim politikama, koje su dodatno narušile međususjedske odnose - uključujući i odnose Crne Gore sa BiH i Hrvatskom.

"Mnogo je toga o čemu možemo razgovarati, mnogo pouka izvući iz iskustva crnogorskog i bosanskohercegovačkog. Na kraju krajeva, jedni drugima možemo čak i pomoći - vjerovali ili ne, to je moguće danas na Zapadnom Balkanu. Crna Gora je jedina država s kojom BiH graniči, a da nemamo nikakvih problema. Imamo riješenu granicu i svakodnevnu komunikaciju", kaže Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

U svjetlu trenutnih izazova, sagovornici ocjenjuju da je jačanje regionalne saradnje jedini put ka stabilizaciji regiona i uspješnoj integraciji u Evropsku uniju.

"Postoji više regionalnih inicijativa - Otvoreni Balkan je zamro, dok Berlinski proces još traje. No, sve te inicijative treba posmatrati kroz prizmu evropskih integracija. EU traži od država Zapadnog Balkana da riješe otvorena pitanja. Dobra regionalna saradnja je preduslov za članstvo u EU, i to je politička i istorijska nužnost. Ali, saradnja mora biti utemeljena na evropskim vrijednostima, a ne na politikama iz devedesetih", naglašava Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka.

Ipak, dio javnosti s pravom izražava zabrinutost, nakon što je nova njemačka vlada odlučila ukinuti funkciju specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan - mjesto uvedeno 2022. godine s ciljem jačanja prisustva i podrške EU regiji. Time se otvara pitanje: da li je Zapadni Balkan i dalje vidljiv na mapi evropskog proširenja?