Postoje različita nagađanja, od toga da postoje stvarna neslaganja između američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua oko rata u Gazi do izjava koje negiraju postojanje krize između dvije strane, prema kojima to nije ništa drugo nego neslaganje u određivanju prioriteta.

Američki portal Axios prenio je izjavu jednog američkog dužnosnika koji je rekao da je američki potpredsjednik JD Vance odustao od razmišljanja o posjeti Izraelu „kako se to ne bi doživljavalo kao podrška Washingtona širenju izraelskih vojnih operacija u Gazi“.

U tom kontekstu, Liqaa Maki, viši istraživač u Al Jazeerinom centru za studije, smatra da otkazivanje Vanceove posjete predstavlja drugi udarac, nakon što je Trump izostavio posjetu Izraelu tokom svoje nedavne turneje po Zaljevu.

Prema Makijevim riječima, Trump je namjeravao poslati svog potpredsjednika u Izrael kako bi „pokušao ublažiti napetosti između dvije strane“, ali je vojna operacija „Gideonove kočije“, koja je pokrenuta bez obavještavanja Washingtona, dovela do otkazivanja posjete.

Zeleno i crveno svjetlo

Na osnovu toga, Washington je ovim potezom želio poručiti Izraelu da ne bi trebao djelovati samostalno i da SAD treba biti detaljno upoznat s izraelskim postupcima, a ne samo kad to Netanyahuu odgovara, dodaje Maki.

S druge strane, pisac i stručnjak za izraelske poslove Ehab Jabareen izrazio je uvjerenje da američko „zeleno svjetlo“ Izraelu počinje blijedjeti, iako još nema znakova da bi Washington mogao upaliti „crveno svjetlo“.

Jabareen navodi da postoji blaga američka rezerva, ali smatra „da to dolazi u kontekstu vršenja pritiska na Izrael, ali da još nije dosegla fazu sankcioniranja“.

Što se tiče Izraela, on pokušava promijeniti pravila igre na terenu i dovesti SAD u neugodan položaj, što bi Netanyahua moglo potaknuti na svojevrsnu pobunu i tvrdoglavost, predstavljajući Washington kao stranu koja ga napušta usred odlučujuće bitke.

Jabareen je zaključio da Izrael shvata da još uvijek ima prostora za manevriranje u odnosima s američkom stranom, uprkos cijeni koju zbog toga plaća na međunarodnom planu.

Trumpove pritužbe

Govoreći o politici američkog predsjednika, Maki je izrazio uvjerenje da je Trump postao frustriran zbog Netanyahuovog odugovlačenja s rješavanjem problema u Gazi i izostanka stvarnog napretka na terenu. To dovodi do humanitarnih posljedica koje stvaraju pritisak na SAD u njegovim arapskim i međunarodnim odnosima, te osnažuju palestinski narativ koji uživa međunarodnu solidarnost.

Naglasio je da Trump i Netanyahu dijele stav da ne priznaju Islamski pokret otpora (Hamas) i otpor u Gazi te da ideja prisilnom raseljavanja ne odstupa mnogo od američkih želja. Napomenuo je da Netanyahu ostaje „privremeni problem, dok Izrael ostaje dio američke nacionalne sigurnosti“.

Naveo je dokaze da su Sjedinjene Američke Države upletene u ovaj rat i da su dio njega, jer su glavni dobavljač oružja Izraelu i pružaju mu političku zaštitu.

Jabareen je naglasio da Washington ne raspravlja o dvodržavnom rješenju ili palestinskom pitanju, već se fokusira isključivo na ono što slijedi nakon rata u Gazi. Naglasio je da Washington „ne pokušava spriječiti Izrael u pobjedi, već spriječiti Netanyahua da ga odvuče u poraz“.

Podsjeća na nastavak izraelske okupacije palestinskih teritorija, opsadu, širenje doseljeničkih naselja i judaizaciju, napominjući da su to „klasična meka sredstva koja nanose taktičku, ali ne i stratešku štetu“.

Sudbina pregovora

Maki je zaključio da Trump želi da stvarna runda pregovora u Dohi o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika uspije, dok Izrael želi razoružavanje Hamasa i protjerivanje vođa pokreta iz Gaze, što postavlja kao glavni uvjet za okončanje rata, zbog čega situaciju opisuje kao veoma složenu.

Rekao je da trenutni pregovori u Dohi predstavljaju posljednju priliku za postizanje sporazuma o oslobađanju zarobljenika u Gazi, upozoravajući da bi zarobljenici mogli biti ubijeni ako operacija „Gideonove kočije“ krene punom silom, kako to najavljuje Izrael.

S druge strane, prema riječima Jabareena, Izrael je ušao u „devedesetu minutu bitke“, zbog čega intenzivira svoje vojne operacije kako bi postigao dva cilja: uklonio diplomatske opcije i izazvao eskalaciju koja bi poremetila sve nove inicijative, prenosi Al Jazeera.