Američki predsjednik Donald Trump i šef Kremlja Vladimir Putin ponovo su telefonirali o ratu u Ukrajini. Kakve su šanse za postizanjem mira? Male kao i do sada, tvrde stručnjaci.

Kada se usporede obavijesti koje stižu iz Kremlja i saopćenja za javnost Bijele kuće uoči novog, trećeg telefonskog razgovora Putina i Trumpa, onda se stječe dojam da Washington cijelo vrijeme tom činu daje sve veći značaj, a Moskva – sve manji.

Američki predsjednik Donald Trump je tako govorio o "vrlo važnom danu". Putin, pak, tokom tog telefonskog razgovora nije fizički boravio u Kremlju, on se nalazio u jednoj školi na periferiji Krasnodara na jugu Rusije, potvrđeno je iz Službe za medije šefa Kremlja. Nakon razgovora taj dojam je dodatno potvrđen načinom na koji su dvojica predsjednika reagirala na taj čin, piše Deutsche Welle.

Trump je bio oduševljen: Rusija i Ukrajina će, kako je rekao, odmah započeti s direktnim mirovnim pregovorima. (Pred)uvjeti će se, dodao je, dogovoriti između dviju strana. Rusija želi trgovati sa SAD-om čim završi "krvoproliće" u Ukrajine, kazao je šef Bijele kuće. I dodao kako Rusija tako može stvoriti ogroman broj radnih mjesta, te zaraditi jako puno novca. Potencijal za to je bezgraničan, smatra Trump. I Ukrajina može profitirati od trgovine, nakon što ta zemlja bude obnovljena nakon rata, zaključio je predsjednik SAD-a.

Radikalne razlike u reakcijama

Putin na drugoj strani trezveno: razgovor je bio otvoren, informativan, koristan, saopćeno je iz Kremlja. Rusija se zalaže za mirno rješenje, i sada se mora pronaći način kako da se postigne mir, dodao je. Rusija je, tvrdi Putin, spremna raditi s Ukrajinom na "memorandum za neki budući sporazum" – o načelima, vremenskom planu i tako dalje, uključujući i moguće privremeno primirje, ako se postigne odgovarajući dogovor.

Ruska stručnjakinja za Ameriku Alexandra Filipenko u razgovoru za DW zaključuje da se reakcije Trumpa i Putina "radikalno" razlikuju po pitanju sadržaja i tona, odnosno da sam razgovor uopće nije imao nikakve koristi. Filipenko dodaje ironično: "Oni su se kao i često dogovorili… da se dalje dogovore."

Pritom ona napominje da je Putin u svojoj reakciji ponovo govorio o "uzrocima rata", koji rezultiraju zahtjevima Moskve koji su Ukrajincima neprihvatljivi. Pritom se misli na odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u, odnosno priznavanje regija koje je Moskva anketirala kao ruski teritorij.

To nije ništa novo u odnosu na 2022., kaže politologinja, dakle na vrijeme kada je rat i počeo: "Putin se nije ni za centimetar pomaknuo od svojih pozicija." Upravo suprotno, šef Kremlja je svoje pozicije "čvrsto cementirao", dodaje naša sugovornica. I zato ona smatra: "Ovdje se uopće ne može govoriti o nekakvom proboju."

"Gromka praznina"

Ruski politički analitičar iz Beča Michail Komin i Putinovu i Trumpovu reakciju na telefonski razgovor naziva "gromkom prazninom".

U intervjuu za DW on se čudi: "Pa što su njih dvojica uopće dva sata pričali?" I Trump i Putin su znali da nisu u stanju da jedan drugog uvjere u svoje argumente, kaže Komin. I zato analitičar pretpostavlja da su dvojica predsjednika u stvarnosti pričali o nekim sasvim drugim temama, prije svega o bilateralnim ekonomskim odnosima između Rusije i SAD-a: "…kad se Trump već sad tako raduje budućoj uspostavi trgovinskih odnosa s Rusijom."

Za Ukrajinu i njezine europske saveznike to ne znači ništa dobroga, kaže Komin, "zato što to pokazuje da uspijeva Putinov plan oko otezanja pregovora." A taj plan se sastoji od dvije tačke, kaže naš sugovornik: broj jedan je da se Donalda Trumpa ne smije iritirati, kako bi se spriječilo da on više pomaže Ukrajini. Tu se radi o dodatnim sankcijama protiv Rusije, ili novoj, još većoj isporuci oružja Ukrajini, kaže Komin: "Kremlj želi da Trump u svakom slučaju ostane barem neutralan." I to mu polazi za rukom, dodaje analitičar.

A tačka broj dva u Putinovoj strategiji je da se ni s čim ne složi, da sve dobaci, da ne pristaje na kompromise i da nastavi s napadom na Ukrajinu, tvrdi Komin. Kremlj ne vidi nikakav razlog da sad okonča rat, zato što se po njegovom mišljenju situacija na frontu razvija u korist Rusije, smatra stručnjak iz Beča. Komin dodaje da uopće nema ni govora o nekakvoj globalnoj izolaciji Rusije, i zato je naš sugovornik mišljenja da je taktika otezanja u ovom trenutku najvažnija za Kremlj.

U tom je kontekstu memorandum, za koji je Putin najavio da je spreman potpisati ga s Ukrajinom, samo jedan memorandum i ništa više, kritizira Alexandra Filipenko. Ona je mišljenja da je to bezvrijedan papir, zato što ni na što ne obvezuje potpisnike.

Trumpove oduševljene reakcije na telefonski razgovor s Putinom nisu ništa drugo nego show za vlastite birače kod kuće, zaključuje Filipenko. I to nije bilo ništa posebno, dodaje ona, "zato što Donald Trump uvijek priča tako". Ova politologinja buduće pregovore o Ukrajini vidi puno više u domeni američkog Ministarstva vanjskih poslova, prije svega Kongresa SAD-a, koji bi, kao kaznenu mjeru, mogao usvojiti nove sankcije protiv Rusije.

Putin "nije pod pritiskom"

Ali to je sve hipotetsko, nešto što će se možda desiti u budućnosti, kaže Filipenko. Ona dodaje da u ovom trenutku Putin nije pod nikakvim pritiskom. Trump je, kaže ona, mogao zaprijetiti sankcijama, "ali umjesto toga on govori o trgovinskim mogućnostima kako bi Putina integrirao u mirovne pregovore." Američki predsjednik tvrdi da će mir ostvariti uz pomoć trgovine, kaže ona. "Ali nekoga kao što je Vladimir Putin takva taktika uopće ne impresionira. On je apsolutno siguran da će ovako ili onako sklopiti sve nužne ugovore."

Ni Filipenko ne vidi nikakve šanse sa skorim postizanjem mira u Ukrajini, te još jednom naglašava važnost odluke Kongresa. Najkasnije sad, kada je jasno da Putin vuče Trumpa za nos, Kongres bi morao nešto poduzeti, u suprotnom stvari loše izgledaju za Ukrajinu, zaključuje ova stručnjakinja.