Uprkos sporom napretku na frontu i ogromnim gubicima, ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje je čvrsto uvjeren u pobjedu nad Ukrajinom, stoji u najnovijoj procjeni američke Obrambene obavještajne agencije (DIA), pripremljenoj za Kongres SAD-a i datiranoj na 11. maj 2025.

Prema izvještaju, Kremlj nastavlja s provođenjem strategije iscrpljivanja, čiji je cilj oslabiti ukrajinski otpor, demoralizirati stanovništvo i čekati da oslabi zapadna podrška Kijevu. Iako napredak ruske vojske ide sporo, vojni vrh u Moskvi takav tempo smatra prihvatljivim.

"Putin je gotovo sigurno predan pobjedi u Ukrajini, a njegovi ciljevi ostaju uglavnom nepromijenjeni od početka invazije: neutralnost Ukrajine i daljnja podjela ukrajinske države. Ako ne dođe do dogovorenog mirovnog rješenja ili, alternativno, snažne zapadne pomoći, stanje na frontu vjerovatno će se i dalje postupno okretati u korist Rusije kroz 2025. godinu – iako ruski napredak usporava i dolazi uz visoke gubitke u ljudstvu i tehnici", navodi se u dokumentu.

Katastrofalni ruski gubici

Od početka invazije Rusija je, prema američkim podacima, izgubila više od 700.000 vojnika, uključujući najmanje 170.000 poginulih. Izgubljeno je i više od 10.000 komada vojne opreme, među kojima i 3000 tenkova, kao i oko 250 aviona i helikoptera.

Ipak, ruske snage nastavljaju polagano napredovati na istoku Ukrajine, a ofanzivu dodatno podupiru i hiljade stranih vojnika. U Kursku oblast raspoređeno je više od 10.000 sjevernokorejskih vojnika, čime Moskva pokušava ojačati pritisak na ukrajinske odbrambene linije.

Napadi na infrastrukturu

Rusija intenzivno koristi kamikaza-dronove i dalekometne projektile kako bi pogodila ukrajinsku ključnu infrastrukturu, s ciljem slamanja otpora i volje naroda. Prema obavještajnoj procjeni, Putin ne odustaje od plana da Ukrajini nakon rata nametne neutralni status, ograniči njene vojne sposobnosti i dodatno je teritorijalno fragmentira.

"Iako bi Putin i njegovi komandanti vjerovatno voljeli brže uspjehe, čini se da su zadovoljni trenutnim ritmom i cijenom napredovanja. Računaju da mogu iscrpiti ukrajinske resurse i moral te nadživjeti zapadnu podršku Kijevu", zaključuje se u izvještaju DIA-e.

Nema napretka oko pregovora

Podsjetimo, Rusija i Ukrajina obnovile su u maju pregovore u Istanbulu, što je rezultiralo najvećom razmjenom zarobljenika od početka rata. U sklopu dogovora, svaka je strana oslobodila po 1000 zarobljenika tokom tri dana, uključujući vojnike i civile. Ova gesta potaknula je nadu u obnovu diplomatskih napora, iako su istovremeno nastavljeni ruski napadi na ukrajinske gradove, uključujući masovni zračni napad na Kijev koji je izazvao brojne povrede i materijalnu štetu.

Iako su pregovori obnovljeni, razlike između dviju strana ostaju značajne. Rusija zahtijeva da Ukrajina prizna aneksiju Krima i rusku kontrolu nad dijelovima pet istočnih oblasti, što Kijev odlučno odbacuje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužuje Moskvu za odugovlačenje pregovora i pokušaj kupovanja vremena, dok ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavljuje predstavljanje nacrta mirovnog sporazuma nakon završetka razmjene zarobljenika.

Uprkos posredovanju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je izrazio optimizam glede mogućeg mirovnog sporazuma, konkretni rezultati još nisu postignuti.