Zastupnica u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić oglasila se povodom izjave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koju je iznio tokom govora u američkom Daytonu, na završnoj sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a.

Podsjećamo, Milatović je tom prilikom rat u Bosni i Hercegovini nazvao "građanskim", što je izazvalo burne reakcije u Bosni i Hercegovini i šire u regionu.

Zastupnica Strujić-Harbić ocijenila je da takve izjave ne priliče predsjedniku države koja teži članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.

— Ovakve nesmotrene izjave, bile one namjerne ili nenamjerne, ne dolikuju predsjedniku države koja se nalazi na evropskom i evroatlantskom putu. Posebno ne na samitu ovako visokog nivoa, gdje se očekuje jasan i nedvosmislen civilizacijski stav prema utvrđenim historijskim činjenicama — poručila je.

Ona je istakla da je rat u Bosni i Hercegovini potrebno nazvati pravim imenom — agresijom, jer je vođen protiv međunarodno priznate i suverene države.

— Bosna i Hercegovina je 1. marta 1992. godine, nakon demokratskog referenduma, proglasila nezavisnost, a već 6. aprila iste godine priznala ju je Evropska unija, a potom i Ujedinjene nacije. To nije bio unutrašnji sukob. Oružane snage iz druge države, sa teritorije tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, ušle su u Bosnu i Hercegovinu s ciljem podjele njene teritorije i protjerivanja nesrpskog stanovništva. Zbog toga je međunarodna zajednica, uključujući i Haški tribunal, ovaj rat tretirala kao međunarodni sukob i jasno razdvojila agresore od žrtava — naglasila je Strujić-Harbić.

Dodala je da je dužnost odgovornih državnika da govore istinu i poštuju međunarodno utvrđene činjenice:

— Negiranje onoga što je međunarodno utvrđeno ne doprinosi pomirenju, već relativizaciji zločina. To nijedna odgovorna država ne smije podržavati, a posebno ne kroz javne istupe najviših državnih zvaničnika — zaključila je zastupnica.

Podsjećamo, predsjednik Jakov Milatović je u Daytonu izjavio da je "građanski rat u Bosni i Hercegovini" okončan Dejtonskim mirovnim sporazumom, što je izazvalo osude brojnih javnih ličnosti i političara u BiH i regionu, koji smatraju da se time relativizira istina o agresiji na Bosnu i Hercegovinu.