U organizaciji Grada Sarajeva i Javne ustanove MES, izložba fotografija Svjedoci vremena autora Velije Hasanbegovića svečano je otvorena danas na trgu u blizini sarajevske Vijećnice.

Ova snažna vizuelna postavka organizovana je u povodu obilježavanja 33. godišnjice zločina u Prijedoru i Dana bijelih traka – 31. maja, dana sjećanja na ubijene i progonjene civile nesrpske nacionalnosti u tom gradu.

Tokom 1992. godine, opština Prijedor bila je poprište brutalne kampanje nasilja nad bošnjačkim i hrvatskim civilima. Prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), srpske vlasti su u proljeće te godine preuzele kontrolu nad opštinom i započele realizaciju plana etničkog čišćenja putem progona, zatvaranja u logore, ubistava i drugih sistematskih zločina.

Logori Omarska, Keraterm i Trnopolje postali su simboli stradanja – mjesta gdje su hiljade civila bile izložene nehumanim uslovima, mučenju, seksualnom nasilju i pogubljenjima. Masovna hapšenja i ubistva zabilježena su i u brojnim okolnim selima – Hambarinama, Kozarcu, Bišćanima i drugima. Ovi zločini su, zaključio je sud, bili dio udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz dijelova BiH koje su vlasti bosanskih Srba smatrale svojim teritorijama.

Rezultat je drastična promjena etničke strukture Prijedora – nekada multietničkog grada, u kojem su Bošnjaci činili gotovo polovinu stanovništva, a danas gotovo isključivo srpskog. MKSJ je za zločine u Prijedoru vodio 15 postupaka, izričući presude pojedincima na svim nivoima – od lokalnih počinilaca do rukovodstva entiteta, uključujući i Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Fotograf Velija Hasanbegović gotovo deceniju posvećeno dokumentuje mjesta stradanja, praveći arhiv neprocjenjive umjetničke i dokumentarne vrijednosti. Njegova izložba Svjedoci vremena donosi emotivno snažan prikaz Prijedora i njegove okoline – prostora u kojem se trauma prošlosti isprepliće s tišinom sadašnjosti, ali i s obnovljenim životom.

Na fotografijama lokaliteta poput Trnopolja, Omarske, Kevljana, Kozarca, Kamićanskih stijena i Šajkovače osjeća se težina sjećanja, ali i dostojanstvo onih koji se vraćaju tim mjestima. Kroz uparivanje kadrova sa citatima korištenim na suđenjima za ratne zločine, Hasanbegovićeve slike pozivaju na suočavanje, a ne zaborav.