Sa svojom razuđenom obalom, kristalnim morem i više od tisuću uvala i otoka, Hrvatska je posljednjih godina doživjela turistički procvat. Samo prošle godine posjetilo ju je više od 20 milijuna ljudi, piše francuska agencija AFP. No, stručnjake zabrinjava utjecaj turizma na morski život i okoliš na gotovo 6000 kilometara dugoj obali.

Plaža Sakarun na Dugom otoku često se naziva "hrvatskim Karibima". Turistički brodovi sidre se u tirkiznim vodama zaljeva i kreću se prema njegovu bijelom pijesku. Neki su se posjetitelji, međutim, žalili na neuglednu posidoniju, tamnu mediteransku morsku travu na obali, što je dovelo do njezina uklanjanja.

Teška mehanizacija također je uklonila i sediment, što je rezultiralo postupnim nestankom pješčane plaže u posljednjem desetljeću. Hrvatska ima mali broj pješčanih i šljunčanih plaža, dok su ostale stjenovite. "Mi nemamo puno pješčanih plaža pa je važno da se pijesak koji imamo zaštiti", rekla je geologinja Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 2021. pokrenula je projekt praćenja situacije na Sakarunu i edukacije lokalnog stanovništva i turista o vitalnoj ulozi koju igraju takozvana "pluća mora". Posidonija, važno skladište ugljika i proizvođač kisika, ključna je za usporavanje učinaka klimatskih promjena, a ujedno je i vitalna za morska staništa i štiti plaže od erozije. 

Marija Meklav, jedna od tri studentice koje su sudjelovale u projektu očuvanja posidonije u Sakarunu, kazala je: "Pokušavamo podići svijest javnosti i nešto postići izravno kroz terenski i laboratorijski rad. "Naša generacija može nešto postići u tom pogledu", rekla je 24-godišnjakinja.

Umjetne plaže

S porastom broja turista, lokalne vlasti za njih proširuju plaže. Na nekim lokacijama provedeno je takozvano hranjenje plaža - dodavanje sedimenta za sanaciju prirodne erozije. No, ta se tehnika koristila i za prekrivanje prirodnih stjenovitih dijelova šljunkom. Tokom zime more ga odnosi, što znači da se skupi proces mora ponavljati svake sezone.

Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da je na mjestima poput Primoštena, često nazivanog "gradom plaža", ta praksa otišla predaleko.

Stručnjaci su više puta upozoravali na uklanjanje stotina metara stijena duž jedne od središnjih plaža, prenosi Hina.

Stijene su mljevene i pomiješane s kamenjem iz kamenoloma kako bi se napravila umjetna šljunčana plaža koja je otvorena 2011. godine, a proces se ponavlja svake godine. Satelitske snimke pokazuju da se obala na plaži Mala Raduča pomaknula za oko 20 metara prema moru u manje od desetljeća.

Dugogodišnji primoštenski gradonačelnik Stipe Petrina, međutim, rekao je da je uređenje plaža ključno za grad koji u potpunosti ovisi o turizmu. "Ne može se imati smještajni kapacitet za 15.000 ljudi, a plaže za 2.000", rekao je za AFP uspoređujući to sa skijalištem koje ugošćuje hiljade skijaša, ali nudi samo nekoliko stotina metara staza.

Kada je turizam počeo rasti 1960-ih, lokalno stanovništvo je mljelo kamenje kako bi olakšalo pristup moru. "Nekada su ovdje bili vinogradi koji su mogli ostati, ali bismo onda svi emigrirali. Pitanje je što je bolje", rekao je Petrina. "U drugoj primoštenskoj uvali ima stjenovita plaža, ali ne vidim ondje puno turista", rekao je Petrina.

Grad s 2800 stanovnika prošle je godine ugostio gotovo 90.000 turista, uglavnom između jula i augusta.

Početkom maja, njemačka turistkinja Karin Hoggermann promatrala je kamione koji dovoze novi šljunak kako bi pripremili plažu za sezonu. "Za kupanje, za djecu, bolje je da poprave plažu. Turisti ne bi dolazili da to ne rade", rekla je.

Osvajanje mora

Suprotno od Italije, Španjolske, Nizozemske ili Francuske, koje također "dohranjuju" svoje plaže, malo rijeka ulijeva se u Jadransko more u Hrvatskoj, što čini njezin ekosustav ranjivijim jer je manje naviknut na dodatni unos sedimenta.

Prekomjerna gradnja čak i u zaštićenim morskim područjima, betoniranje, nepoštivanje propisa i ogromne flote čarter brodova također uzimaju svoj danak. Broj parkirališta, marina, luka i cesta također raste.

Jedno dugoročno rješenje je podizanje svijesti među lokalnim stanovništvom i vlastima i edukacija, rekli su stručnjaci, koji zahtijevaju održivija rješenja. "To osvajanje mora nije dobro i treba ga obeshrabrivati", rekao je Carević.