Sve češće za Doboj čujemo da ga možemo nazvati i Muzej nedovršenih projekata.

U Doboju je srušen Dom vojske, zgrada Opštine, sportska dvorana, srušena je i nekadašnja industrijska zona, nema nijedne firme ni fabrike koje su preživjele rat, ali nisu vlast, ni privatizaciju, prenosi BN TV.

Nekada su se rijeke ljudi kretale prema "Bosanki", "Trudbeniku", "Energoinvestu", a danas idu na posao u Tešanj.

Iz Gradske uprave Doboj navode se grad Doboj užurbano razvija prema južnom dijelu.

"To nam opet govori da ljudi žele da žive u ovom gradu i da mi u gradu imao procvat stanogradnje što predstavljanje opredjeljenje svih stanovnika da ostanu ovdje i da žive na ovim prostorima.

Kao i sve lokalne zajednice i naša lokalna zajednica se susreće sa brojnim izazovima, ali evo kažem opet raspoloženi smo da ih rješavamo i da stvaramo bolje uslove za sve nas u ovom gradu", navodi zamjenica gradonačelnika Dijana Kalenić iz SNSD-a.

Prema opozicionim odbornicima odlazak mladih, regionalna deponija nadomak grada, prezaduženost, rasprodaja gradske imovine je samo dio problema sa kojima se Doboj suočava.

"Možemo napraviti muzej nedovršenih projekata u Doboju, eto pomenuli smo Centar za kulturu čija izgradnja je trebala biti gotova prije 3godine, nije završena.

Imamo i tu sportsku dvoranu centralnu gradsku koja se gradi na mjestu stare dvorane koja je bila potpuno funkcionalna, pa je srušena i ona je trebala biti završena prije nekoliko godina, a ne nazire se kraj njenoj izgradnji.

Imamo nekoliko seoskih sportskih dvorana, imamo projekte koji su najavljeni , a nisu nikad započeti, to je npr upravo projekat izgradnje centralnog spomen obilježja što je jedna velika sramota grada Doboja da smo jedna od rijetkih ako ne i jedini grad koji nema spomen obilježje poginulim borcima i 30 godina nakon rata.

Iz godine u godinu se to najavljuje, nikad nije započeto. Isto tako najavljena je izgradnja novog administrativnog centra odnosno Gradske uprave, to nije započeto", navodi Stefan Gavrić, odbornik SDSa u Skupštini grada.

"Svakako da je prezadužen, sama činjenica da se dižu krediti da bi se servisirali dugovi od prije to jer najporaznija činjenica i kad krenete u tu neku priču, to je obično put koji vopi prema propasti", upozorava Vedran Gligorić, odbornik SP.

"Nema grada, opštine, mjesne zajednice u Republici Srpskoj, u BiH kao što je Doboj po pitanju krađe izbora, krađe glasova, a samim tim da bi došlo do toga moramo kriminalno sticati novac.

Morate da pokradete od naroda i da jednom u 4 godine ljudima podijelite po 50-100 maraka kako bi oni glasali za vas.

Tužna je istina je da se ljudi prodaju za 50-100 maraka jednom u 4 godine i onda gledaju odakle je vedro", navodi Miroslav Borojević, odbornik Liste za pravdu i red.

Iz nevladinog sektora kao uzrok svih problema u gradu navode nepostojanje Urbanističkog plana za Doboj i potpuno rasulo u zajednicama etažnih vlasnika.

Malo je reći katastrofalno, jer katastrofalno kad kažemo da je stanje ZEVova katstrofalnp mislimo na trenutno stanje što možda 10-15 fasada otpada itd.

Međutim ovo stanje je na vrlo niskom nivou, nezkonito je, ne sprovodi se Zakon i ono što imamo u Zakonu mi ne provodimo, mi više od pola ZEVova nemamo organizovano, oni dakle ne postoje, znači ovaj grad nema održavanje ono koje bi trebalo", navodi Snežana Šešlija iz UG Toper iz Doboja.

Dok se u Doboju i ruši i gradi mladi odlaze iz Doboja u potrazi za boljim životom.

"Evo i ja odlazim za dva dana za Austriju, idem tamo konobarisati, mogu vam reći da svi odlaze," kaže nam mladić iz Doboja.
"Mi u ovaj grad nažalost uvozimo otpad i zagađenje, a izvozimo ono najvrednije, izvozimo mlade, izvozimo stručne ljude," napominje odbornik Gavrić.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Doboj je tada imao 68.514 stanovnika, dok se u procjeni Republičkog zavoda za statistiku navodi da je Doboj 2017 imao 60.514 stanovnika, što je čak 8 hiljada manje za 4 godine.

Pretpostavlja se da danas ima još manje stanovnika, ali niko još nije izašao sa tim brojem. U prilog toj pretpostavci govori činjenica da se broj upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola od 2020 godine do danas smanjio sa 490 na 461 đaka.