Naša današnja priča vraća nas u 2007. godinu, u vrijeme velikog arheološkog otkrića.

Naime, osam metara ispod površine vode na lokalitetu Desilo u Hutovom blatu kraj Čapljine, stručni arheološki tim pronašao je ostatke dvaju ilirskih brodova, čija se starost procjenjuje na oko 2.200 godina. O ilirskim brodovima do sada se znalo samo iz grčkih i rimskih izvora, na osnovu slikovnih prikaza. Do sada ovakvi - tvrdi voditeljica arheološkog tima Snježana Vasilj, nigdje nisu pronađeni:

“Brodovi su dužine 10 do 12 metara, širine 3 do 4 metra. Nalaz je pod vodom. Brodove je u ovom stadiju istraživanja nemoguće vaditi, treba nastaviti istraživati.”

Kako su ilirski brodovi završili na Hutovom blatu, u arheološkom timu mogu samo pretpostavljati:

“Mi znamo u znanosti da su Iliri gusarili uveliko i da je do prvog ilirskog rata, između ostalog, došlo zbog pljačke Ilira rimskih brodova, i grčkih. Oni su gusarili s ovakvim brodovima. Vjerojatno su ih tjerali, oni su se ovdje sklonili, našli su ih i potopili brodove“, kazala je Vasilj.

Prilikom istraživanja iz vode su izvađeni i rimsko željezno koplje sa sačuvanom drvenom drškom, ostaci rimske vile, a pronađeno je i sedam grobova za koje se pretpostavlja da su još stariji - iz bronzanog ili željeznog doba.

Foto: I. MIHOLJEK

Hercegovina je, a posebno dolina donje Neretve, izuzetno arheološki bogata. Upravo je taj dio donje Neretve bio u vlasti poznatog ilirskog plemena Daorsa, koji su imali plemensko sjedište u Ošanjićima kod Stoca.

Ono se u povijesnim izvorima grčkih i rimskih pisaca često spominje kao izuzetno kulturno, napredno i jako pleme, koje je u isto vrijeme imalo izuzetno razvijeno pomorstvo, a da je to tako svjedoči i njihov novac koji su kovali čak prije 2.400 i 2.500 godina, koji je pronađen, i na jednoj strani tog novca je upravo lik lađe.

Foto: I. MIHOLJEK

Na lokalitetu Desilo na Hutovom blatu istraživanja su započela davnih sedamdesetih godina, kada su otkrivene dvije skupine amfora - koje su u međuvremenu pokradene.

No, baš kao što je to slučaj sa drevnim gradom Daorsonom, slična je situacija i s drevnim čamcima starim više od 2.000 godina pronađenim na lokalitetu Desilo.

Na jedno pitanje niko ne može dati pouzdani odgovor. Ko su bili ljudi koji su izgradili kiklopski grad Daorson, podižući bez moderne tehnologije kamene blokove teške po nekoliko tona i nedaleko od drevnog grada na lokalitetu Desilo plovili drevnim čamcima te s naših prostora netragom nestali!?

(SB)