Radi se o zakonu koji je evropski uvjet, a dogovoren je između stranaka "Trojke" i opozicije iz RS-a.

Upitno usvajanje

No, iako je njegovo usvajanje upitno, zbog trenutne situacije u vladajućoj većini, opozicija ne propušta priliku da uputi žestoke kritike. Jedna od glavnih jeste da zakon navodno ne ispunjava evropske uvjete i da će reducirati nadležnosti Suda BiH.

Delegat u Domu naroda BiH Dženan Đonlagić (Demnokratska fronta) objavio je da se "zakonom ukida nadležnost Suda BiH da sudi u procesima ratnih zločina i genocida".

Peđa Kojović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odgovara na pitanje da li je to zapravo istina i šta zakon stvarno donosi - ukoliko uopće bude usvojen.

“Teško je i povjerovati da je ovo napisao državni parlamentarac, ali očigledno jeste. Prije svega, reforma ovog zakona je stavljena u prioritete Evropske unije za BiH iz dva ključna razloga. Prvi je da se apelaciona instanca Suda BiH odvoji organizacijski, budžetski i na druge načine kako bi građanima bilo omogućeno da njihove žalbe preisputuje sud koji je nezavisan u odnosu na sud koji je donio prvostepenu odluku", kaže Kojović za Raport.

Novi Nacrt zakona o Sudu BiH ponovo skinut s dnevnog reda Vijeća ministara. Skinut i Nacrt zakona o zaštiti ličnih podataka
19.03.2024 - 13:33

Drugi razlog je, ističe zastupnik Naše stranke, uređenje člana važećeg zakona koji propisuje krivičnu nadležnost Suda BiH, u skladu sa EU standardima i nomotehnici.

"U prijedlogu čiji sam ja predlagač krivična djela su kategorizirana u oblasti kao što je korupcija, trgovina ljudima, organizirani kriminal... Osim toga, dodana je nova kategorija krivičnih djela - krivična djela protiv prirode. Smatram to izuzetno važnim i dobrim za BiH. Oba ova zahtjeva su uspješno implementirana u prijedlogu o kojem govorimo.

Za to svakako treba zahvaliti prije svega ekspertima Suda BiH čije je učešće u izradi ovog prijedloga bilo krucijalno. U prijedlogu Zakona o Sudu čiji sam ja predlagač krivične nadležnosti Suda BiH propisuje član 16. U prvom stavu tog člana se kaže, parafraziram, da je Sud BiH nadležan za sva krivična djela koja su propisana Krivičnim zakonom BiH", naglašava Kojović.

Objašnjava da su u tom zakonu propisana, između ostalih, krivična djela ratnih zločina, krivična djela protiv humanosti i krivično djelo genocid. "Taj stav nije mijenjan u odnosu na član u važećem zakonu. Generalno govoreći, u prijedlogu Zakona o Sudu čiji sam ja formalni predlagač nadležnosti Suda BiH su precizirane u skladu sa mišljenjem i konsultacijama sa Venecijanskom komisijom i pravno gledano, blago proširene. Ovo je važan zakon za BiH, a posebno važan za naš evropski put.

Posljednja stvar koja nam treba je da vodimo politikansku polemiku sa onima koji, prije nego što javno i grlato šire neistine i uvrede, ne pročitaju zakon", tvrdi Kojović.

Reakcije OSCE-a

Pojavljuju se i analize koje kažu da taj prijedlog zakona ne ispunjava ono što EU od nas traži, a tu su i reakcije OSCE-a i nekih drugih organizacija.

"Na ovom zakonu radim sedam, osam mjeseci i pravnici EU su bili uključeni od samog početka, tako da mislim, zapravo siguran sam, da bi ovaj prijedlog Zakona o Sudu, kada bi bio usvojen, bio pozdravljen od EU kao ispunjavanje jednog od tri uvjete za dobijanje datuma pristupnih pregovora.

Komentari OSCE-a su objektivni i tiču se funkcije koju je Sud BiH trebao imati u skladu s odredbama važećeg zakona.

Naime, po odredbama sadašnjeg zakona, Sud BiH je trebao imati odjel i redovno organizovati konferencije sudova na kojima bi se ujednačavala sudska praksa.

Sud BiH nikada nije ni uspostavio odjeljenje niti je vršio tu funkciju.

Vrlo je važno napomenuti da je ta nadležnost, ujednačavanje sudske prakse u jednoj državi, po pravilu nadležnost Vrhovnog suda.

Kolega Denis Zvizdić je, ako ste pratili, nekoliko puta pokretao inicijativu za osnivanje Vrhovnog suda BiH koja, nažalost, nije dobila podršku parlamenta", kaže kojović.

Smatrao je, naglašava, a i dalje smatra "da ćemo davanjem te nadležnosti Sudu BiH, dati dodatni argument onima koji ne žele da BiH ima Vrhovni sud".

"Reći će, postoji mehanizam za ujednačavanje sudske prakse, dali ste je Sudu BiH, dakle, nema potrebe za Vrhovnim sudom.

U situaciji kada Ustavni Sud BiH obavlja jedan dio poslova koje bi trebao raditi Vrhovni sud i davanjem te, ponavljam, nikad korištene ovlasti Sudu BiH, osnivanje Vrhovnog suda gubi prioritet.

Razumijem da postoje i drugačiji argumenti.

Ja sam ovdje iznio svoje, a u narednom periodu, obzirom da je zakon u amandmanskoj fazi, sasvim ću sigurno imati priliku da čujem i drugu stranu", kaže Kojović.

Besmislica nevrijedna komentara

Neki čak kažu da bi usvajanje ovog zakona moglo utjecati na trenutni proces protiv Milorada Dodika, koji je u završnoj fazi, ali se spominje i moguća odgoda.

Na to Kojović odgovara riječima: "To je potpuno netačno i, iskreno, takva besmislica da zaista nije vrijedna komentara".

U proceduri su dva prijedloga zakona, u čemu su glavne razlike i da li oba ispunjavaju EU standarde?

"Suštinske razlike su naizgled male jer se radi o jednom članu, ali o onom koij reguliše nadležnosti Suda BiH.

Može li utjecati na Dodikov slučaj

U prijedlogu zastupnice Marine Pendeš nadležnosti, krivične nadležnosti, Suda BiH su, po mojoj ocjeni, znatno reducirane", tvrdi Kojović.

S obzirom na to da HDZ ima svoj prijedlog, postavlja se pitanje postoji li većina za usvajanje Kojovićevog?

"Obzirom na šokantne izjave poput ovih koje ste mi prenijeli i dnevni utjecaj socijalnih medija i algoritamskih trendova na neke političare, čovjek ne može biti siguran. Međutim, ako će parlamentarci prići ovom zakonu racionalno i imajući interese BiH iznad svega, zakon bi trebao biti usvojen u Predstavničkom domu. Dom naroda je već neko vrijeme kidnapovan od strane Špirića i Čovića i ja vjerujem da će samo sudska presuda odlijepiti Špirića od fotelje. Dakle, ne očekujem da taj dom proradi u skorije vrijeme", rekao je Kojović.