Stanje u hrvatskim zatvorima dostiže kritičnu tačku – kapaciteti su pretrpani, zdravstvena zaštita zatvorenika je neadekvatna, a uslovi boravka ozbiljno ugrožavaju osnovna ljudska prava.

Prema posljednjim podacima, popunjenost zatvorskog sistema iznosi čak 125%, dok pojedini zatvori poput Zadra i Karlovca rade s dvostruko većim brojem zatvorenika od predviđenog.

Zatvorenici spavaju na podu, ćelije su pretrpane i bez privatnosti, a pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti često je ograničen.

Advokatica za kazneno pravo Kristina Abramović najteže stanje zatekla je u zatvoru u Zagrebu, gdje površina po zatvoreniku nerijetko iznosi između 2,44 i 3,25 kvadratna metra, a u nekim slučajevima i manje.

"U ćelijama zna biti i do devet zatvorenika, od kojih jedan spava na podu", navodi Abramović.

U tim istim ćelijama su zatvorenici zatvoreni 22 sata dnevno, a preostala dva sata provode u šetnji najčešće praznim dvorištima, bez rekreativnog sadržaja. Hranu konzumiraju u istom prostoru gdje je i WC, često bez ikakve pregrade između, kaže, dodajući da je to s higijenskog i ljudskog aspekta sasvim neprihvatljivo, prenosi Hina. 

U nekim slučajevima, čekanja na ljekarske preglede traju i po više mjeseci.

Poseban problem je to što zatvorski ljekari nemaju pravo izdavati recepte ni uputnice, jer zdravstveni sistem unutar zatvora ne potpada pod Ministarstvo zdravstva već pod pravosuđe.

Pojedinci čekaju mjesecima na zubara, a mnogi izvještaji ukazuju na ignorisanje psihičkih i fizičkih problema. Osim toga, zatvorenici s invaliditetom nailaze na brojne prepreke i nemaju adekvatne uslove za život i kretanje.

Dodatno zabrinjavaju i navodi o fizičkom zlostavljanju, gdje često izostaje pristup video snimcima nadzornih kamera koji bi mogli potvrditi ili opovrgnuti optužbe.

Iako su najavljene reforme i gradnja novih kapaciteta, stanje u praksi pokazuje da hrvatski zatvorski sistem zahtijeva hitne promjene kako bi se osigurali humaniji uslovi i zaštita osnovnih prava svih zatvorenih osoba.