Razgovarao: DINO BAJRAMOVIĆ

Predložio je sljedeći dnevni red:

1. Prijedlog zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine - hitni postupak,

2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine - hitni postupak,

3. Prijedlog zakona o Gradu Kiseljak - skraćeni postupak,

4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine,

5. Nacrt zakona o gasu Federacije Bosne i Hercegovine,

6. Izvještaj Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju o revizorskim izvještajima revidiranih subjekata i korisnika budžeta Federacije BiH za 2021., 2022. i 2023. godinu,

7. Program rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.

"O kakvoj efikasnosti rada Parlamenta Federacije, a u ovom slučaju Doma naroda, se radi, govori podatak da je od implementacije Općih izbora 2022. godine do sada održano samo 18 redovnih sjednica, dok je redovnih sjednica Skupštine Zeničko-dobojskog kantona za gotovo isti period održano 40. Mi u maju mjesecu nismo imali ni jednu sjednicu Doma naroda. Ono što je karakteristično za većinu ozbiljnijih tačaka dnevnog reda jeste što se predlažu u hitnoj proceduri, uopće nedozvolivši zaineresiranim stranama da daju svoj sud o tome", kaže za "Slobodnu Bosnu" delegat SDA u PFBiH Fahrudin Čolaković. 

OBRAZLOŽENJE VLADE

Veli da je obrazloženje Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine je kontradiktorno sa samim tekstom i intencijama koje se žele postići, s obzirom da je navedeno da se zakonom postiže stabilizacija javnih finasija, povećava transparentnost i efikasnost upravljanja dugom.

Ako se u procesu zaduživanja izbacuje parlamentarni nadzor, odnosno, ako o tome ne odlučuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nego Vlada Federacije, postavlja se pitanje na koji način će se postići transparentnost u upravljanju dugom, kada niko u Federaciji ne zna, osim dijela članova Vlade, koliko se imaju namjeru zadužiti i kod koga.

"Obrazloženje Vlade da emisija obveznica ne spada u vanjski dug nije dovoljno, a poučeni iskustvom od ranije, znamo da će Vlada čim se usvoji ovaj zakon posegnuti za emisijom obveznica na inostranom tržištu i to kako se pretpostavlja oko 700 miliona KM. Sama hitna procedura koja se predlaže i koja je postala stalna praksa parlamentarne većine govori nam da se nešto pokušava prebiti preko koljena. Čemu žurba? Nije li im opet nestalo para? Ozbiljnost materije koju tretira ovaj zakon je obrnuto proporcijonalna ozbiljnosti parlamentarne većine, tako da nemam namjeru podržati isti. Ovako usvojen zakon, preko noći, podsjeća me na otkočenu pušku. Nije ona sama od sebe opasna, nego je opasna kada je u rukama nesposobnih ljudi. Vladi koja se hvali da je sve uredno, a ove godine ima namjeru zadužiti se 1,45 milijardi maraka, ne može se vjerovati ni kada saopštava vremensku prognozu", objašnjava Čolaković.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naftnim derivatima i Nacrt zakona o gasu su tehničke prirode i mišljenja je da ne mogu izazvati raspravu u Domu naroda.

"Prijedlog zakona o Gradu Kiseljaku nije problematičan u samom meritumu koliko je problematična sama svrha da se isti donese. Ova pomama pretvaranja općina u gradove se izgleda neće još dugo zaustaviti. Slobodno možemo reći zloupotrebom ili blaže rečeno pogrešnim shvatanjem odredbi Zakona o principima lokalne samouprave mi danas u Federaciji imamo preko ¼ lokalnih zajednica koje su proglašene gradovima. Postavlja se pitanje koji su benefiti stanovnika tih lokalnih zajednica. Europska unija, kojoj bar deklarativno težimo, daje prednost lokalnim zajednicama koje nemaju status grada, kako bi afirmisala poljoprivredu, dajući ogromna sredstva iz europskih fondova. Ako ikada ostvarimo punopravno članstvo u Europskoj uniji bićemo brži u vraćanju statusa općine nego što smo pretvarali u status grada. Ako ova parlamentarna većina nema pametnijeg posla onda neka ne žuri sa ovim tačkama dnevnog reda", govori Čolaković. 

DVA PITANJA I JEDNA INICIJATIVA

"Uvjetno rečeno raduje da su konačno na dnevnom redu izmjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koje se odnose na strožije kažnjavanje nasilja u porodici. Međutim, mišljenja sam da ćemo morati tražiti adekvatnije instrumente prevencije takvih oblika devijantnog ponašanja.

Ove izmjene akcenat stavljaju na represiju i sankciju, ali od nečega moramo početi. Izmjene predviđaju strožije kažnjavanje rodno utemeljenog nasilja i to prvenstveno nad ženama. Ono što su posebne novine u ovom zakonu jeste krivično djelo femicida, krivično djelo psihičkog nasilja, te odredbe po kojima se ne može kazna zatvora zamjeniti novčanom kaznom u slučaju krivičnih djela protiv ustavnog poretka, trgovine ljudima, organiziranog kriminala, krivičnih djela protiv spolne slobode i morala, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivičnih djela protiv braka. Promijenjen je i dnevni iznos za krivična djela koja se mogu zamjeniti novčanom kaznom, koji sada umjesto 100 KM iznosi 150 KM", nastavlja Fahrudin Čolaković.

Što se tiče Programa rada Vlade Federacije BiH radi se o jako obimnom dokumentu napisanom na više od 400 strana:

"Kada ne bi otvarali isti smatrali bi da se radi jako sadržajnoj i obimnoj materiji. Međutim, većina napisanog teksta u Programu ponalja se iz godine u godinu. Treba napomenuti da izvještaj o radu Vlade nismo nikada dobili od našeg imenovanja, kako bi mogli ukazati na činjenicu da se usvajanje nekih zakona planira već treću godinu i još nisu na dnevnom redu.

Kako vjerovati Vladi koja je produkt kršenja Ustava i negiranja izborne volje građana. Lahko se hvaliti da je nešto dobro kada niko nema priliku da to provjeri.

Zakoni poput Zakona o državnoj službi, Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o javno-privatnom partnerstvu, Zakona o cestama Federacije, Jedinstvenog zakona za ostvarivanje prava iz oblasti branilačko - invalidske zaštite, Zakona o zaštiti mentalnog zdravlja, Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o šumama..., prenose se iz godine u godinu kako bi program bio obimniji.

Očekivao sam u ovom programu da će se naći najavljene izmjene Zakona o pravima demobliziranih branilaca i članova njihovih porodica u smislu uvođenja boračkog dodatka. Formirana je komisija (radna grupa) koja bi trebala pripremiti izmjene. U međuvremenu parlamentarna većina na predhodnoj sjednici Predstavničkog doma nije dozvolila da se nađe na dnevnom redu prijedlog izmjena pomenutog zakona koji smo nas grupa delegata i grupa zastupnika predložili još prije godinu dana. Pokušavaju obmanuti borce da nešto rade kako bi dobili na vremenu i potrošili mandat. Ako nastave sa poigravanjem sa najzaslužnijim članovima ovog društva mogli bi se itekako pokajati."

Na delegatskom satu naš sagovornik ima namjeru postaviti dva pitanja i pokrenuti jednu incijativu.

"Pitanje ću uputiti Vladi Federacije u vezi nedavnog ugovora o iznajmljivanju Air Traktora za zračnu podršku gašenju požara. Zanima me koji je kapacitet spremnika za vodu i da li će se koristiti na cijelom području Federacije ili samo, kako su najavili, u južnim dijelovima entiteta.

Dalje, planiram uputiti pitanje Poreznoj upravi Federacije BiH vezano za kretanje broja zaposlenih u Federaciji od januara 2023. do sada. Prema mojim informacijama, imamo zastoj u povećanju broja zaposlenih a Strategija razvoja Federacije pred nas je postavila cilj do 2027. godine 630 000 zaposelnih. Ako ovako nastavi raditi Vlada Federacije biće 100 000 manje od planiranog.

Inicijativu ću uputiti Vladi Federacije, odnosno Ministarstvu prostornog uređenja za izmjene Prijedoga prostornog plana Federacije. Prema postojećem Prostornom planu, ali i prema Prijedlogu planirana je ogromna akumulacija na rijeci Krivaji na području općine Olovo. Prijedlog je prepisan iz prostornog plana bivše države, star oko 50 godina.

Zamislite da domument star 50 godina predstavlja ogromnu prepreku razvoju općine, i isti može ugroziti njeno postojenje, jer je predviđena akumulacija za koju je rezervisano 70% i to najpotentnijeg dijela općine Olovo." Čekamo sjednicu.