Godina u kojoj obilježavamo tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici dolazi u trenutku kada borba protiv negiranja zločina i revizionizma postaje ključni izazov za historijsku istinu i pravdu. Usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, označilo je važan korak, ali napori za suočavanje s negiranjem daleko su od završetka.

U tom kontekstu, predstavljena je studija „Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini 1992–2025“. Jedan od njenih koautora dr. Hikmet Karčić govorio je za Slobodnu Bosnu o značaju ove publikacije i izazovima u suočavanju s negiranjem zločina.

Negiranje genocida kao organiziran i sistematski proces

Prema dr. Karčiću, svijest o ozbiljnosti negiranja genocida tek se nedavno počela širiti, iako su stručnjaci dugo upozoravali na ovaj problem.

„Ono što ohrabruje jeste da je konačno, nakon dugih godina, negiranje genocida shvaćeno kao ozbiljan problem. Mi u nauci smo dugo godina upozoravali na to, a sada je postalo jasno da negiranje genocida, onako kako ga provode vlasti manjeg entiteta Bosne i Hercegovine - Republike Srpske, i Srbije, nije spontana reakcija, već organizovan i sistematski proces. Cilj je destabilizacija odnosa, pogoršanje odnosa u regionu i poništavanje svega što je do sada urađeno od strane Haškog tribunala i drugih institucija", rekao je Karčić za naš portal.

Studija koju je koautorirao, kako nam objašnjava, dodatno ukazuje na strategiju politike revizionizma koja traje od ratnog perioda do danas.

Rezolucija UN-a kao ključni korak u globalnom obilježavanju genocida

Usvajanje Rezolucije UN-a 2024. godine donijelo je nadu, ali i izazove. Prema dr. Karčiću, reakcije na ovu simboličku prekretnicu pokazale su podijeljenost.

„Nažalost, vidimo pokušaje omalovažavanja same rezolucije, i to od pojedinih stranaka unutar Bosne i Hercegovine koje umanjuju njen značaj iz političkih razloga. Međutim, ova rezolucija je izuzetno važna jer omogućava globalno obilježavanje genocida, od Kanade do Australije. Da nije važna, ne bi se protiv nje podizala tolika hajka niti bi Srbija ulagala milione eura u negiranje i borbu protiv nje.“

Do sada su rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na sličan način obilježeni samo Holokaust i genocid u Ruandi, što dodatno ukazuje na njen značaj.

„Da nije bitna, ne bi se toliko ulagala sredstva u njeno osporavanje“, naglasio je Karčić.

Najopasniji aspekti revizionizma

Jedan od najozbiljnijih izazova koje studija analizira jeste finansijska i institucionalna podrška revizionističkim narativima.

„Najopasniji aspekt revizionizma jeste činjenica da se ogromna količina novca troši na podršku ljudima koji negiraju nešto što je sudski i forenzički utvrđeno. Jedini razlog za to je što se nacionalističkim strujama u Srbiji ne sviđa ono što je utvrđeno Haškim tribunalom. Argumenti za negiranje genocida ostali su identični od 1992. godine do danas, uključujući teorije o 'samoogranatiranju' i uvredljive tvrdnje o žrtvama", rekao je Karčić za "SB".

Ograničena uloga međunarodne zajednice

Uloga međunarodne zajednice u sprečavanju revizionizma, prema dr. Karčiću, ostaje marginalna.

„Ne vidim tu nikakvu konkretnu ulogu međunarodne zajednice jer su institucije preokupirane drugim dešavanjima u svijetu. Ovo je jednostavna stvar koja njima nije na radaru. Međutim, naši ljudi u dijaspori, kao i ambasadori širom svijeta, mogli bi imati ključnu ulogu u jačanju globalne svijesti, naročito kroz aktivnosti poput obilježavanja genocida i distribucije naše publikacije", pojasnio nam je.

Cilj studije: globalna distribucija i podizanje svijesti

Jedan od ključnih ciljeva studije jeste njena dostupnost u bibliotekama i institucijama širom svijeta, posebno u zemljama koje nisu podržale Rezoluciju UN-a.

„Jedan od naših ciljeva publikacije jeste da ona završi u bibliotekama širom svijeta. Naš je cilj da one države koje nisu glasale za rezoluciju ili koje su glasale protiv nje dobiju naše publikacije. Želimo da na ovaj način doprinesemo smanjenju štete koju je uzrokovao sistem negiranja genocida,“ rekao je Karčić za Slobodnu Bosnu.

(S. Hodžić)