Izraelski premijer Benjamin Netanyahu danas se suočava sa glasanjem o raspuštanju parlamenta, dok koalicioni partneri prijete da će oboriti njegovu vladu. Ipak, malo tko vjeruje da je to kraj puta za najdugovječnijeg izraelskog premijera, koji se godinama bori protiv optužbi za korupciju, ili za njegovu ekstremno desnu vladu koja je vodila zemlju tijekom sigurnosnih neuspjeha povezanih s napadom Hamasa 7. oktobra 2023. godine.

Prijedlog za raspuštanje Knesseta inicirala je opozicija, a proći će samo ako Netanyahuovi ultraortodoksni koalicijski partneri prekinu suradnju s njim zbog neuspjeha u donošenju zakona koji bi njihovoj zajednici osigurao izuzeće od vojne službe. To je pitanje koje je žestoko podijelilo Izraelce, osobito tijekom trenutačnog rata u Pojasu Gaze.

Prijetnje ultraortodoksnih partnera mogle bi biti samo taktika, a mnogi očekuju da će Netanyahu u posljednjem trenutku postići dogovor. No glasanje u srijedu najozbiljniji je izazov Netanyahuovoj vladi otkako je rat počeo, a pad koalicije mogao bi imati velike posljedice za Izrael i rat koji još traje, piše Associated Press.

Zašto ultraortodoksni Jevreji odbijaju vojsku?

Većina jevrejskih muškaraca u Izraelu služi vojni rok od skoro tri godine, dok žene služe dvije. Ipak, politički uticajni ultraortodoksni Jevreji, koji čine oko 13% izraelskog društva, tradicionalno dobijaju izuzeća ako su upisani u vjerske škole (ješive). Ova izuzeća, zajedno sa državnim stipendijama koje studenti primaju do 26. godine, izazvala su gnjev šire javnosti.

Nakon napada Hamasa 2023, Izrael je mobilisao 360.000 rezervista — što je najveća mobilizacija od rata na Bliskom istoku 1973. godine. Rat u Gazi postao je najduži aktivni sukob u historiji zemlje, iscrpljujući vojsku.

Mnogi rezervisti već su proveli stotine dana u Gazi, a pojedini odbijaju nove pozive. Odaziv na rezervnu službu toliko je opao da je vojska počela da koristi društvene mreže za regrutaciju.

Korijeni izuzeća od vojske sežu do 1948.

Izuzeci za ultraortodoksne Jevreje uvedeni su 1948. kada je Izrael osnovan. Tada su male grupe vjerskih učenjaka bile oslobođene služenja, kao vid zaštite vjerskog života nakon Holokausta.

Međutim, pod političkim pritiskom ultraortodoksnih partija, broj izuzetih je danas narastao na desetine hiljada. Vrhovni sud Izraela je još 2017. godine proglasio ova izuzeća neustavnim, ali su ponovna produženja i odugovlačenja vlade spriječila donošenje novog zakona.

U izraelskoj jevrejskoj većini vojna služba se vidi kao mjesto zajedničkog identiteta. Zbog toga neki ultraortodoksni ne žele da im deca služe vojsku.

„Vojska miješa ljude različitih pozadina i moralno problematičnih stavova“, rekao je rabin Efraim Luft (66) iz ultraortodoksnog uporišta Bnei Barak. „Odlučnost naše zajednice da očuva jevrejske vrijednosti štiti državu jednako kao i oružje.“

„Jevreji se hiljadama godina opiru zakonima koji ih prisiljavaju da se odreknu vjere. Ljudi moraju da shvate da nema razlike između španske inkvizicije i izraelskog zakona o obaveznoj vojnoj službi“, rekao je Luft.

Zašto bi ultraortodoksne partije rušile vladu?

Dvije ultraortodoksne partije — Shas i Degel HaTora — ključne su za Netanyahuovu koaliciju. Obe bi morale da glasaju za raspuštanje vlade kako bi došlo do novih izbora. Shas, tradicionalno lojalan Netanyahu, zaprijetio je izlaskom ako se ne postigne napredak oko zakona o izuzeću. Degel HaTora već sedmicama prijeti istim.

„Njima nije stalo ni do rata ni do ekonomske situacije u državi — već samo do interesa njihove zajednice. A ključni interes te zajednice je zakon o izuzeću od vojske“, kaže Shuki Friedman, stručnjak za odnose religije i države.

Friedman i drugi analitičari ističu da je trenutni sistem neodrživ. Zbog visoke stope nataliteta, ultraortodoksni su najbrže rastući dio izraelskog društva — godišnje bilježe rast od oko 4%. Svake godine oko 13.000 ultraortodoksnih muškaraca stigne do vojne dobi, ali se manje od 10% zaista prijavi. Napad Hamasa je podstakao određeni entuzijazam, ali bez masovnog odziva.

Šta ako parlament bude raspušten?

U slučaju raspuštanja parlamenta, slijedi niz birokratskih koraka i dodatnih glasanja, što bi vlada mogla razvlačiti mesecima, kaže Gayil Talshir, profesorica političkih nauka sa Hebrejskog univerziteta.

Sljedeći izbori zakazani su za jesen 2026. godine. I Talshir i Friedman vjeruju da je malo vjerovatno da će doći do raspuštanja. Ako ijedna ultraortodoksna partija ostane suzdržana, glasanje neće proći, a novo se ne može sazvati narednih šest meseci.

Ipak, postoji mogućnost da rabini koji savjetuju partije odluče da je čekanje na zakon o izuzeću predugo, jer su pod velikim pritiskom vjernika. U utorak su vodeći ultraortodoksni rabini izdali vjersku uredbu kojom potvrđuju stav protiv vojne službe, što dodatno otežava poziciju njihovih političkih predstavnika.

Vojska je poslala hiljade poziva za regrutaciju ultraortodoksnim Jevrejima, a oni koji odbiju služenje mogu biti uhapšeni. Iako je do sada uhapšeno tek desetak njih — uglavnom pri pokušaju napuštanja zemlje ili zbog saobraćajnih prekršaja — strah koji je to izazvalo je veliki.

Netanyhu često koristi rat kao argument za nacionalno jedinstvo. Ipak, dok ultraortodoksne partije ostaju u vladi, one žele što skoriji kraj sukoba, kaže Talchir: „Haredimi veruju da će, kada rat prestane, pritisak nestati i da će moći da dobiju svoj zakon o vojnom izuzeću“.