Predrag Kojović (NS), zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH modificirao je Nacrt zakona o Sudu BiH čiji je formalni predlagač. Sada su u tekst tog zakona uvrštene i dvije odrebe u vezi s nadležnostima na koje su ukazali OSCE i Sud BiH.

To su uvrštavanje sadašnjih nadležnosti Državnog suda da daje konačan i pravno obvezujući stav u vezi s provođenjem zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta kojem je povjereno provođenje zakona BiH, prenosi Raport.

U Nacrt Zakona o sudu BiH uvrštene su sadašnje tačke a i b iz stava 3. člana 7. Zakona o Sudu BiH prema kojima je Državni sud nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine.

Takav prijedlog našao se danas pred Ustavnopravnom komisijom Predstavničkog doma PSBiH.

U konačnici, prijedlog nije dobio podršku iz opozicije iz RS, tačnije Mladena Bosića, zastupnika SDS-a i člana Komisije iako je “Trojka“ iz RS ranije bila stala iza Kojovićevog priejdloga prema kojem je predviđeno da sjedište, budućeg Apelacionog odjeljenja bude na Palama.

Član Komisije iz SNSD-a nije prisustvovao sjednici, ali se ta stranka ranije usprotivila ovom prijedlogu Zakona o sudu BiH.

Ipak, Zakon je dobio podršku većine članova Komisije, uključujući SDPBiH, HDZBiH i Naše stranke i u izmijenjenom obliku , u odnosu na prvobitno predloženi, naći će se sutra pred zastupnicima Predstavničkog doma PSBiH u razmatranju po skraćenoj proceduri.

Međutim, ako opozicija iz RS na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH bude glasala protiv ovog zakona, onda neće biti većine iz entiteta RS, tako da će zakon ići na usaglašavanje na Kolegij, pa će o njemu biti organizirano glasanje u drugom krugu, najvjerovatnije na drugoj sjednici Doma.

Sve to će usporiti proceduru donošenja ovog zakona koji je jedan od uvjeta na evropskom putu BiH, odnosno uslov za otvaranje pregovora BiH za pristupanje Evropskoj uniji.