Po prvi put u historiji, ljudi su uspjeli snimiti Sunce iz potpuno novog ugla – njegovih polova. 

Ova prekretnica u posmatranju Sunca postignuta je zahvaljujući robotskoj letjelici Solar Orbiter, zajedničkom projektu Evropske (ESA) i Američke (NASA) svemirske agencije.

„Sunce je izvor života, ali i potencijalni uzrok poremećaja modernih tehnologija i energetskih sistema na Zemlji. Zato je naše razumijevanje njegovog ponašanja ključno. Novi snimci predstavljaju početak nove ere u proučavanju solarne fizike“, izjavila je astrofizičarka Kerol Mandel iz ESA-e, prenosi RTS.

Dugo vremena, Sunčevi polovi predstavljali su misteriju za naučnike jer su ostajali izvan dometa direktnog posmatranja – Zemlja, kao i druge planete, orbitira oko Sunčevog ekvatora, što otežava pogled na njegove krajnje sjeverne i južne regije.

Zahvaljujući naprednoj tehnologiji i preciznoj putanji, Solarni orbiter uspio je nagnuti svoju orbitu za 17 stepeni, što je omogućilo prvi jasni pogled na Sunčeve polove. Letjelica je prvo posmatrala južni, a potom i sjeverni pol. Podaci s tog drugog posmatranja očekuju se u narednim sedmicama.

Raniji pokušaji su, poput misije Ulysses, nudili vrijedne informacije, ali bez opreme za vizuelno snimanje, te nisu mogli pružiti slike kakve sada imamo.

„Ovo je bio ulazak u nepoznato. Nismo znali šta možemo očekivati“, izjavio je astrofizičar Sami Solanki iz Instituta Max Planck za istraživanje Sunca. „Sunčevi polovi su za nauku do sada bili neistražen teritorij.“

Moć tehnologije: Tri instrumenta – jedno otkriće

Tri specijalizirana instrumenta na letjelici omogućila su višednevno snimanje južnog pola:

PHI (polarimetrijski i helioseizmički snimač) analizirao je magnetna polja putem polarizacije svjetlosti.

EUI (ekstremni ultraljubičasti snimač) hvatao je fine strukture u Sunčevoj atmosferi.

SPICE (spektrografski instrument) omogućio je analizu temperature i sastava Sunčeve korone, posebno u ultraljubičastom spektru.

Naučnici su primijetili kako je magnetsko polje južnog pola bilo prilično haotično – što je očekivano jer Sunce upravo prolazi kroz fazu preokreta polariteta u okviru solarnog ciklusa. Upravo ti podaci mogu pomoći u predviđanju ponašanja solarnog vetra i potencijalnih uticaja na Zemlju.

SPICE je detaljno posmatrao i kretanje jona ugljenika u tzv. prelaznoj zoni korone – području gdje temperatura drastično raste. Ove mape pružaju vrijedne uvide u dinamiku čestica i njihovu ulogu u solarnom vjetru – stalnom strujanju naelektrisanih čestica iz Sunčeve atmosfere kroz Sunčev sistem.

Pogled u budućnost

Iako su sadašnji rezultati tek početak, prikupljeni podaci već sada obećavaju godine analiziranja. Solarni orbiter će nastaviti posmatranje pod nagibom od 17 stepeni do kraja 2026. godine, kada će se njegova orbita dodatno povećati na 24, a zatim i 33 stepena do 2029. To će omogućiti još detaljniji uvid u polarne oblasti naše zvijezde.

„Ovo je tek prvi korak na putu ka nebu“, istakao je astronom ESA-e Danijel Miler. „Kako letjelica bude dostizala sve veće nagibe, moći ćemo mnogo bolje razumjeti Sunčevo magnetsko polje, solarni vjetar i dinamiku solarnih oluja."