Sve je realnija mogućnost da bi se sukob Irana i Izraela mogao dodatno eskalirati i proširiti na napade na ključne ekonomske ciljeve, osobito na naftna i plinska postrojenja u regiji Zaljeva, koja je jedno od najbogatijih energetskih područja na svijetu. Zbog toga se pitanje Hormuškog tjesnaca, najvažnijeg svjetskog plovnog puta za energente, ponovno vraća u središte pozornosti.

U prvom valu napada u petak, izraelski zračni udari nisu bili usmjereni na naftnu infrastrukturu, što je djelomično umanjilo pritisak na tržište i pridonijelo privremenom smirivanju. No, jučer su iranski mediji izvijestili o požaru u plinskom polju Južni Pars, u pokrajini Bushehr na jugu Irana, koji je izbio nakon izraelskog napada na energetsku infrastrukturu. Riječ je o plinskom polju smještenom u Zaljevu, u blizini morske granice s Katarom.

Iranske prijetnje

Državna novinska agencija Tasnim izvijestila je da je požar izbio u jednoj od četiri jedinice unutar Faze 14, zbog čega je privremeno obustavljena proizvodnja 12 miliona kubnih metara plina s platforme dok se ne uspostavi puna funkcionalnost, piše Al-Jazeera.

Novinska agencija IRNA prenosi izjavu Esmaila Kowsarija, člana parlamentarnog odbora za sigurnost, koji je izjavio kako Iran ozbiljno razmatra zatvaranje strateškog Hormuškog tjesnaca.

Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Omana i Irana, najvažnija je svjetska ruta za transport sirove nafte, kojom prolazi većina nafte iz regije Zaljeva prema ostatku svijeta, kao i značajne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Riječ je o uskom morskom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Indijskim oceanom, a smatra se "žilom kucavicom" svjetske energetske industrije, budući da se kroz njega transportira oko dvije trećine ukupne svjetske nafte namijenjene izvozu. Na najužem dijelu širok je samo 33 kilometra, a sami plovni koridori – ulazni i izlazni – ne prelaze tri kilometra širine u svakom smjeru.

Kroz prolaz dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte, kondenzata i goriva, što čini oko petine ukupne svjetske dnevne potrošnje nafte. Većina tog izvoza dolazi iz OPEC-ovih zemalja Zaljeva – Saudijske Arabije, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka – i ide prema azijskom tržištu.

Kroz historiju, Hormuški tjesnac bio je česta tačka međunarodnih sukoba. Tokom rata 1973. godine, Iran je privremeno obustavio izvoz nafte prema Sjedinjenim Američkim Državama i europskim zemljama zbog njihove potpore Izraelu. Danas je i dalje glavna točka napetosti između Teherana i Zapada te potencijalni okidač za nove globalne krize.

Stručnjaci upozoravaju da bi svaki pokušaj zatvaranja ovog strateški ključnog prolaza mogao ozbiljno poremetiti globalnu trgovinu energentima i izazvati drastičan porast cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.